"Brzo al ne preveć"

Prevodeći Lobeov Katekizam glazbe, otac hrvatske glazbene terminologije Franjo Kuhač jasno je zauzeo stav da praktični glazbenik mora poznavati izvorne talijanske glazbene nazive kako bi mogao muzicirati diljem svijeta (1875: X). Međutim, i sâm se ipak okušao u prevođenju (ne samo) talijanskih naziv...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001042100/Details
Matična publikacija: Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Online)
44 (2018), 2 ; str. 503-515
Glavni autori: Kiš Žuvela, Sanja (Author), Filippi, Maura
Vrsta građe: e-članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: https://doi.org/10.31724/rihjj.44.2.11
Hrčak
LEADER 03476naa a22003614i 4500
001 NSK01001042100
003 HR-ZaNSK
005 20200402121018.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 190926s2019 ci |o |0|| ||hrv
024 7 |2 doi  |a 10.31724/rihjj.44.2.11 
035 |a (HR-ZaNSK)001042100 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 81  |2 2011 
100 1 |a Kiš Žuvela, Sanja  |4 aut 
245 1 0 |a "Brzo al ne preveć"  |h [Elektronička građa] :  |b dijakronijski osvrt na hrvatske prijevode talijanskih oznaka za način izvođenja glazbe /  |c Sanja Kiš Žuvela, Maura Filippi. 
500 |a Bilješke uz tekst. 
504 |a Bibliografija: str. 514. 
504 |a Sažetak ; Abstract. 
520 |a Prevodeći Lobeov Katekizam glazbe, otac hrvatske glazbene terminologije Franjo Kuhač jasno je zauzeo stav da praktični glazbenik mora poznavati izvorne talijanske glazbene nazive kako bi mogao muzicirati diljem svijeta (1875: X). Međutim, i sâm se ipak okušao u prevođenju (ne samo) talijanskih naziva kako bi čitatelju, odnosno učeniku omogućio njihovo razumijevanje, a njegov su uzor slijedili i drugi autori instruktivne literature. Analizom specijaliziranoga korpusa s područja glazbene umjetnosti autorice su odredile neke posebnosti prijevoda talijanskih oznaka za način izvođenja glazbe na hrvatski jezik, značenjskih aspekata tih prijevoda te posljedica odstupanja od izvornika na razumijevanje glazbe. 
520 |a In his 1875 translation of Lobe’s Kathekismus der Musik (the first music theory manual printed in Croatia), father of Croatian musical terminology Franjo Kuhač clearly expressed his attitude towards the possible calquing of Italian musical terms in Croatian: “All terms concerning the practical performance of a musical work, including tempo markings and other sorts of explanations, e.g. Largo, Allegro, dolce, crescendo, grazioso, tremolo staccato, col arco etc., should remain in Italian, because a practicioning musician must be able to perform music in any country and read any score“. Kuhač, however, did not miss the opportunity to translate (to a greater or lesser degree of success) Italian terms on the in order to clarify them to non-Italianspeaking students. Professional texts on music written in Croatian and other European languages include a large number of disputable translations of Italian musical terms. The authors have discussed such translations and examined their possible influence on the performance practice of those musicians who do not speak Italian. The presence of the same translations in different texts indicates their fixedness and the existence of a certain ”tradition“ of their transfer through history. By analyzing a diachronic corpus of music teaching materials, this paper aims to find the origins of this phenomenon, to offer a classification of disputable translations, and to decipher the reasons for their persistence. 
653 0 |a Hrvatski jezik  |a Talijanski jezik  |a Glazbena terminologija  |a Udžbenici 
700 1 |a Filippi, Maura  |4 aut 
773 0 |t Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Online)  |x 1849-0379  |g 44 (2018), 2 ; str. 503-515  |w nsk.(HR-ZaNSK)000848712 
981 |b Be2019  |b B01/19 
998 |b tino1910 
856 4 0 |u https://doi.org/10.31724/rihjj.44.2.11 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/218053  |y Hrčak