Slika naslovnice

Stanje i gospodarske perspektive uzgoja zagorskog purana u Varaždinskoj županiji

Puran se na širem području Hrvatskog zagorja uzgaja od 16. stoljeća. Nakon otkrića Novog svijeta vjerojatno je iz Srednje Amerike brodovima stigao u Europu, najvjerojatnije u Španjolsku, zatim u Englesku pa u Njemačku i Italiju, odakle se proširio i u naše krajeve. S vremenom se udomaćio, nije se kr...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001046181/Details
Matična publikacija: Stočarstvo (Online)
72 (2018), 1/2 ; str. 29-34
Glavni autori: Kurečić, Vladimir (Author), Janječić, Zlatko, Mužic, Stjepan, Grgić, Zoran, agronom, Bedeković, Dalibor
Vrsta građe: e-članak
Jezik: hrv
Predmet:
Purani > Zagorski puran > Biološka raznolikost > Tradicionalni uzgoj
Varaždinska županija
Online pristup: https://doi.org/10.33128/s.72.1-2.5
Hrčak
LEADER 04870naa a22004214i 4500
001 NSK01001046181
003 HR-ZaNSK
005 20191118102841.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 191108s2019 ci d |o |1|| ||hrv
024 7 |2 doi  |a 10.33128/s.72.1-2.5 
035 |a (HR-ZaNSK)001046181 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 636/639  |2 2011 
100 1 |a Kurečić, Vladimir  |4 aut 
245 1 0 |a Stanje i gospodarske perspektive uzgoja zagorskog purana u Varaždinskoj županiji  |h [Elektronička građa] /  |c Vladimir Kurečić, Zlatko Janječić, Stjepan Mužic, Zoran Grgić, Dalibor Bedeković. 
300 |b Graf. prikazi. 
500 |a Znanstveno stručni simpozij Peradarski dani, Šibenik, 13.-16.5.2015. 
504 |a Bibliografija: 3 jed. 
504 |a Sažetak ; Summary. 
520 |a Puran se na širem području Hrvatskog zagorja uzgaja od 16. stoljeća. Nakon otkrića Novog svijeta vjerojatno je iz Srednje Amerike brodovima stigao u Europu, najvjerojatnije u Španjolsku, zatim u Englesku pa u Njemačku i Italiju, odakle se proširio i u naše krajeve. S vremenom se udomaćio, nije se križao s drugim pasminama pa je specifičan uzgoj u malim jatima koja su veći dio života provela na otvorenom u prirodi skupljajući hranu uvjetovao razvoj specifičnih morfoloških i fizioloških svojstava. Utjecao je na kvalitetu mesa, po čemu je zagorski puran poznat te se smatra specijalnom pasminom u gospodarskom smislu, a u uz to ima i veliko značenje kao vrijedan element biološke raznolikosti Hrvatske. U prošlosti se ova izvorna pasmina peradi slabo izučavala, tek nešto prije drugog svjetskog rata, iako je tada predstavljala značajan izvozni proizvod tradicionalnog uzgoja u zemlje zapadne Europe. Od drugog svjetskog rata do sredine devedesetih godina prošloga stoljeća zagorski puran gotovo je izumro i nestao. Svojom inicijativom i stručnošću, koncem devedesetih godina prošloga i početkom ovoga stoljeća spasili su ga pojedini entuzijasti i stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Od tada se zagorski puran ozbiljnije istražuje, podupire i promovira, iako mu broj jedinki još uvijek varira na godišnjoj razini. U svakom je slučaju spašen, čak je u nekim inicijativama povremeno bio i ozbiljna robna marka kojoj, na kraju se pokazalo, treba stabilnost i kontinuitet uzgoja. Ovaj rad prikazuje stanje i gospodarske perspektive zagorskog purana u Varaždinskoj županiji. 
520 |a Turkey has been raised as poultry across most of the Croatian region known as Hrvatsko Zagorje since the 16th century when, after the discovery of the New World, it was brought on ships, most probably from Central America, to Europe: first to Spain, then England, Germany and Italy. Since then, it has been domesticated and has not been cross-bred with other breeds and has been specifically bred in small, free range flocks where they can naturally peck for food. This has conditioned the development of certain morphological and physiological properties and influenced the quality of meat for which Zagorje Turkey is widely renowned and considered a special breed, not only economically but also as a valuable element of Croatian biodiversity. In the past, original breeds of domestic poultry have been insufficiently researched, i.e. there were only a few attempts prior to the outbreak of World War 2, despite the fact that it represented a significant part of traditional product exports to Western Europe. From the end of World War 2 to the mid 1990s, the Zagorje Turkey almost became extinct and practically disappeared, and it took the initiative and expertise of various enthusiasts and experts from the Faculty of Agriculture of the University of Zagreb from the end 1990s and early 2000s onwards to save it. Since then, the Zagorje Turkey has been seriously researched, supported and promoted, and even though the numbers of individual turkeys saved have varied, the breed has been saved for the future. There have been occasional initiatives in which it was treated as a brand requiring stability and continuity of breeding. This paper aims to establish the situation and economic prospects of Zagorje Turkey in the County of Varaždin. 
653 0 |a Purani  |a Zagorski puran  |a Biološka raznolikost  |a Tradicionalni uzgoj 
653 5 |a Varaždinska županija 
700 1 |a Janječić, Zlatko  |4 aut 
700 1 |a Mužic, Stjepan  |4 aut 
700 1 |a Grgić, Zoran,  |c agronom  |4 aut 
700 1 |a Bedeković, Dalibor  |4 aut 
773 0 |t Stočarstvo (Online)  |x 1848-9044  |g 72 (2018), 1/2 ; str. 29-34  |w nsk.(HR-ZaNSK)000838454 
981 |b Be2019  |b B01/19 
998 |b dalo1911 
856 4 0 |u https://doi.org/10.33128/s.72.1-2.5 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/220299  |y Hrčak 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr 

Slični primjerci