Apokrif Usnuće Bogorodice u hrvatskoglagoljskoj književnosti

Apokrif Usnuće Bogorodice o posljednjim danima i smrti Bogorodice u hrvatskoglagoljskoj književnosti sačuvan je u četirima rukopisima: Pazinskim fragmentima (početak 14. st.), Vinodolskom zborniku (prva polovica 15. st.), Grškovićevu zborniku (16. st.) i Fatevićevu zborniku (1617.). Među njima se Pa...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001048816/Details
Matična publikacija: Slovo (Zagreb. Online)
68 (2018) ; str. 227-288
Glavni autor: Mikecin, Milica (Author)
Vrsta građe: e-članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: https://doi.org/10.31745/s.68.8
Hrčak
LEADER 04891naa a22003974i 4500
001 NSK01001048816
003 HR-ZaNSK
005 20210319084311.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 191205s2019 ci |o |0|| ||hrv
024 7 |2 doi  |a 10.31745/s.68.8 
035 |a (HR-ZaNSK)001048816 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 821.163.42  |2 2011 
080 1 |a 003  |2 2011 
080 1 |a 27  |2 2011 
100 1 |a Mikecin, Milica  |4 aut 
245 1 0 |a Apokrif Usnuće Bogorodice u hrvatskoglagoljskoj književnosti  |h [Elektronička građa] :  |b (I) : usporedba teksta iz Pazinskih fragmenata s grčkim izvornikom i najstarijim slavenskim tekstovima /  |c Milica Mikecin. 
500 |a Bilješke uz tekst. 
500 |a Nastavlja se. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija i izvori: str. 283-288. 
504 |a Sažetak ; Summary. 
505 8 |a Sadrži i: Prijeslov ćiriličnoga srpskostaroslavenskoga teksta, rukopis br. 25 Mihanovićeve zbirke, str. 266-282. 
520 |a Apokrif Usnuće Bogorodice o posljednjim danima i smrti Bogorodice u hrvatskoglagoljskoj književnosti sačuvan je u četirima rukopisima: Pazinskim fragmentima (početak 14. st.), Vinodolskom zborniku (prva polovica 15. st.), Grškovićevu zborniku (16. st.) i Fatevićevu zborniku (1617.). Među njima se Pazinski fragmenti odlikuju po tom što pripadaju najstarijemu sloju hrvatskoglagoljske književnosti i sadrže najstariji oblik hrvatskostaroslavenskoga jezika. Tekst iz Pazinskih fragmenata redigirani je prijepis staroslavenskoga prijevoda grčkoga teksta Pseudo-Ivana apostola i evanđelista, koji pripada tzv. betlehemskoj rukopisnoj predaji apokrifâ. Istraživanje načelā prevođenja i jezična usporedba hrvatskostaroslavenskoga teksta s grčkim tekstom u izdanju C. von Tischendorfa (Codex Ambrosianus A 60 sup., 11. st.) i F. X. Bergera (Codex Monacensis graec. 66, 16. st.; Codex Monacensis graec. 146, 11. st.) na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini pokazuje znatan utjecaj grčkoga jezika na najstariji oblik hrvatskostaroslavenskoga jezika. Usporedba teksta iz Pazinskih fragmenata s tekstovima drugih slavenskih redakcija toga apokrifa – fragmentarno sačuvanim najstarijim tekstom ruske redakcije iz zbornika Zlatostruj (12. st.), najstarijim tekstom srpske redakcije iz Mihanovićeva homilijara (13. st.) i tekstom ruske redakcije iz Zbornika Čudovskoga manastira (14. st.) – u odnosu na grčki izvornik, potvrđuje arhaičnost njegova jezika, vjernost grčkomu izvorniku i jezičnu srodnost s najstarijim slavenskim tekstovima. 
520 |a The apocryphon Transitus Mariae has been preserved in the Croatian Glagolitic literature in four manuscripts, i.e. Pazin Fragments (early 14th century), Vinodol Miscellany (first quarter of 15th century), Gršković Miscellany (16th century) and Fatević Miscellany (1617). Among them, Pazin Fragments are insofar distinguished as they belong to the oldest period of the Croatian Glagolitic literature and are written in the oldest form of the Croatian Church Slavonic language. The text from the Pazin Fragments is a redacted transcript of the Old Church Slavonic translation of the Greek text of Pseudo-John the Apostle and Evangelist, which belongs to the so-called Bethlehem manuscript tradition of this apocryphon. The analysis of translation principles and a linguistic comparison of the Croatian Church Slavonic text with the Greek text edited by C. von Tischendorf (Codex Ambrosianus A 60 sup., 11th century) and F. X. Berger (Codex Monacensis graec. 66, 16th century; Codex Monacensis graec. 146, 11th century) on the phonological, morphological, syntactical and lexical level show a significant influence of the Greek language on the oldest form of the Croatian Church Slavonic language. The comparison of the text from the Pazin Fragments with the texts of other Slavonic redactions of that apocryphon – the oldest text of the Russian redaction from the miscellany Zlatostruj (12th century), the oldest text of the Serbian redaction from the Homiliary of Mihanovich (13th century) and the text of the Russian redaction from the Miscellany of the Tschudowski Monastery (14th century) – in relationship to the Greek original text, confirms the archaicity of its language, faithfulness to the Greek original and linguistic propinquity to the oldest Slavonic manuscripts. 
653 0 |a Grčki jezik  |a Hrvatskostaroslavenski jezik  |a Hrvatskoglagoljska književnost  |a Načela prevođenja 
773 0 |t Slovo (Zagreb. Online)  |x 1849-1049  |g 68 (2018) ; str. 227-288  |w nsk.(HR-ZaNSK)000855390 
981 |b Be2019  |b B01/19 
998 |b tino1912  |b boki2103 
856 4 0 |u https://doi.org/10.31745/s.68.8 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/218300  |y Hrčak