Strategije za poticanje kreativnosti u nastavi povijesti

Školski sustav 21. stoljeća ima jasno zadanu strukturu odgojno-obrazovnih ciljeva. Kreativni razvoj u toj strukturi zadanog ima vrlo važno mjesto jer je kreativan učenik onaj koji je spreman otkrivati, kritički promišljati i stvarati, što su nužne kompetencije za život i rad u 21. stoljeću. Razvoj i...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001055756/Details
Matična publikacija: Nova prisutnost (Online)
17 (2019), 3 ; str. 611-622
Glavni autori: Bušljeta Kardum, Rona (Author), Brković, Vjera
Vrsta građe: e-članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: https://doi.org/10.31192/np.17.3.12
Hrčak
LEADER 03830naa a22003734i 4500
001 NSK01001055756
003 HR-ZaNSK
005 20200302151934.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 200217s2019 ci a |o |0|| ||hrv
024 7 |2 doi  |a 10.31192/np.17.3.12 
035 |a (HR-ZaNSK)001055756 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 37  |2 2011 
080 1 |a 930  |2 2011 
100 1 |a Bušljeta Kardum, Rona  |4 aut 
245 1 0 |a Strategije za poticanje kreativnosti u nastavi povijesti  |h [Elektronička građa] /  |c Rona Bušljeta, Vjera Brković. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst. 
504 |a Sažetak ; Summary. 
520 |a Školski sustav 21. stoljeća ima jasno zadanu strukturu odgojno-obrazovnih ciljeva. Kreativni razvoj u toj strukturi zadanog ima vrlo važno mjesto jer je kreativan učenik onaj koji je spreman otkrivati, kritički promišljati i stvarati, što su nužne kompetencije za život i rad u 21. stoljeću. Razvoj i poticanje kreativnosti vezano je uz kogniciju tako da se poučavanje za kreativnost odnosi na poučavanje usmjereno na razvoj kognitivnog mišljenja kod učenika. Nastava povijesti po svojoj složenosti zahtijeva razvoj apstraktnog mišljenja kod učenika, što je nužno za razumijevanje predmetnog sadržaja, ali i preduvjet razvoju kreativnog mišljenja. Da bi učenike poučili zahtjevnom apstraktnom mišljenju i kod njih potaknuli razvoj kreativnog mišljenja potrebno im je, uz korištenje adekvatnih nastavnih strategija, ponuditi različite izazove koji će ih misaono pokretati. Cilj je ovog rada, uz teorijsko razlaganje onoga što podrazumijeva kreativnost općenito te specifično u nastavi povijesti, prikazati značajke kreativnog mišljenja, razložiti ulogu školskog okruženja i nastavnika te dati primjere pitanja i zadataka čija je svrha poticanje kreativnog mišljenja uz primjenu suradničkih strategija. 
520 |a The school system of the 21st century has a clearly defined structure of educational goals. Among these educational goals creative development has a very important place because the creative student is the one who is willing to discover, critically think and create. Each od aforementioned competences are necessary for life and work in the 21st century. The development and encouragement of creativity is related to cognition, so the teaching of creativity is closely connected with development of cognitive thinking. Teaching and learning history by its complexity requires the development of abstract thinking in students, which is necessary to understand the subject matter, but also abstract thinking presents the precondition for the development of creative thinking. In order to teach students a demanding abstract thinking and encourage the development of creative thinking, they need to be exposed, through the use of appropriate teaching strategies, to the various challenges that will trigger them. The aim of this paper is to present the theoretical background of what constitutes creativity in general and specific in history teaching, to present the features of creative thinking, to disclose the role of school environment and teachers, and to provide examples of assignments for students whose purpose is to encourage creative thinking by applying collaborative strategies. 
653 0 |a Nastava povijesti  |a Kreativnost  |a Strategije nastave  |a Kognitivni razvoj 
700 1 |a Brković, Vjera  |4 aut 
773 0 |t Nova prisutnost (Online)  |x 1848-8676  |g 17 (2019), 3 ; str. 611-622  |w nsk.(HR-ZaNSK)000836491 
981 |b Be2019  |b B01/19 
998 |b tino2003 
856 4 0 |u https://doi.org/10.31192/np.17.3.12 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/228412  |y Hrčak 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr