Tolerantni dijalog između kršćanske i muslimanske vjere

Na poziv dr. Nedžada Grabusa, muftije u Sloveniji, da se jednom temom uključi u znanstvenu konferenciju u prigodi stote obljetnice prve džamije u Sloveniji, autor je na temelju svojeg iskustva pripadnika kršćanske manjine u gradu s većinskim muslimanskim stanovništvom te na osnovi smjernica Drugoga...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001064843/Details
Matična publikacija: Crkva u svijetu (Online)
54 (2019), 1 ; str. 82-104
Glavni autor: Zovkić, Mato (Author)
Vrsta građe: e-članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: https://doi.org/10.34075/cs.54.1.5
Hrčak
LEADER 04464naa a22003374i 4500
001 NSK01001064843
003 HR-ZaNSK
005 20200715140620.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 200601s2019 ci |o |0|| ||hrv
024 7 |2 doi  |a 10.34075/cs.54.1.5 
035 |a (HR-ZaNSK)001064843 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng  |b hrv 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 21/29  |2 2011 
100 1 |a Zovkić, Mato  |4 aut 
245 1 0 |a Tolerantni dijalog između kršćanske i muslimanske vjere  |h [Elektronička građa] /  |c Mato Zovkić. 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst. 
504 |a Sažetak ; Summary. 
520 |a Na poziv dr. Nedžada Grabusa, muftije u Sloveniji, da se jednom temom uključi u znanstvenu konferenciju u prigodi stote obljetnice prve džamije u Sloveniji, autor je na temelju svojeg iskustva pripadnika kršćanske manjine u gradu s većinskim muslimanskim stanovništvom te na osnovi smjernica Drugoga vatikanskog sabora o dijalogu s muslimanima obradio potrebu razumskog branjena vlastite vjere bez vrijeđanja onih koji drugačije vjeruju. Potrebu razumske obrane kršćanstva izvodi iz 1 Pt 3,15-16 te Rim 12,1. Zatim ističe kako je nakon Drugoga vatikanskog apologetika postala fundamentalna teologija. U islamu se potreba razumskog pristajanja uz objavu izvodi iz K 96,1-5; 17,73-75 8,2; 13,28 i dr. Polemika s muslimanima počela je s Ivanom Damaščaninom, prenesena djelcem Tome Akvinskog „Traktat o razlozima vjere protiv Saracena“ i trajala je do sredine 20. st. Promjenu su unijeli kršćanski znanstvenici koji su živjeli među muslimanima, proučavali arapski jezik i kulturu muslimana te protumačili islamski monoteizam drugim kršćanima. Plodovi njihova zalaganja ušli su u saborske dokumente DH, NAE, GS. Muslimanski teolozi već od 9. st. tvrde da kršćani iskrivljuju evanđelje što ga je Isus primio od Boga, da je uvreda jedincatom Bogu kultno štovanje Trojstva. Za jedan od primjera dijaloškog stava muslimana autor uzima prijevod i komentar „The Study Quran“ (New York 2015.), koji su pod vodstvom profesora Nasra priredili muslimanski znanstvenici u Americi, a od bošnjačkih teologa navodi radove S. Balića, R. Hafizovića, E. Karića, F. Karčića i A. Silajdžića. Smatra da imami i svećenici u tjednim molitvenim susretima mogu vlastite vjernike dublje uvoditi u razumijevanje vjere, bez izrugivanja onih koji imaju pravo ostati drugačiji. To mogu i vjeroučitelji u konfesionalnom vjeronauku u javnim školama. 
520 |a This paper was prepared as one of presentations at the Interreligious Conference in Ljubljana, 25 October 2017. It consists of three parts: Adult believers, after they have acquired sufficient knowledge of belief in divine revelation, can rationally explain it; In time of dialogue we study shared values and respect differences without mocking; From Muslims in Southeast Europe to European Islam. The author concludes: Based on my experience of living in Sarajevo as a city with an absolute Muslim majority, while striving to implement the guidelines of Vatican II in dialogue with present-day Muslims in my country and elsewhere in the world, my response to the question in the title of this presentation is positive. Yes, it is possible to defend rationally Christianity and Islam after we, as adult believers, have accepted our membership in a faith community, read our sacred books and received sufficient instruction from imams, priests and religious teachers in our own faith. This requires that we cherish the shared values as citizens in secular and plural societies and respect mutual differences. This also supposes that we do study our own faith and are open to being informed about the faith of others. We should allow each other to present ourselves as we see ourselves. In the Catholic theology of interreligious dialogue the accent has been moved from religious truth per se to human persons maintaining their human dignity and fundamental rights even if they remain different in faith, culture and political conviction. 
653 0 |a Muslimani  |a Kršćani  |a Poštovanje  |a Dijalog 
773 0 |t Crkva u svijetu (Online)  |x 1848-9656  |g 54 (2019), 1 ; str. 82-104  |w nsk.(HR-ZaNSK)000843347 
981 |b Be2019  |b B03/19 
998 |b dalo2006 
856 4 0 |u https://doi.org/10.34075/cs.54.1.5 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/218227  |y Hrčak 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr