Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama

Glasovne sposobnosti iznimno su važne za osobe koje svoj glas koriste kao sredstvo rada, posebice kod nastavnika koji se ističu kao podskupina vokalnih profesionalaca koja je izložena mnogim rizičnim čimbenicima za nastanak poremećaja glasa. Malo je poznato u kojoj mjeri specifičnosti učenika, u smi...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001088683/Details
Matična publikacija: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (Online)
56 (2020), 1 ; str. 96-106
Glavni autori: Kolundžić, Zdravko (Author), Pavičić Dokoza, Katarina, Ćužić, Martina
Vrsta građe: e-članak
Jezik: hrv
eng
Predmet:
Online pristup: https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8
Hrčak
LEADER 05363naa a22003974i 4500
001 NSK01001088683
003 HR-ZaNSK
005 20210216153435.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 210201s2020 ci d |o |0|| ||hrv
024 7 |2 doi  |a 10.31299/hrri.56.1.8 
035 |a (HR-ZaNSK)001088683 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |a eng  |b eng  |b hrv 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 373  |2 2011 
080 1 |a 376  |2 2011 
080 1 |a 616  |2 2011 
100 1 |a Kolundžić, Zdravko  |4 aut 
245 1 0 |a Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama  |h [Elektronička građa] /  |c Zdravko Kolundžić, Katarina Pavičić Dokoza, Martina Ćužić. 
300 |b Graf. prikazi. 
504 |a Bibliografija: str. 104-106. 
504 |a Sažetak ; Abstract. 
520 |a Glasovne sposobnosti iznimno su važne za osobe koje svoj glas koriste kao sredstvo rada, posebice kod nastavnika koji se ističu kao podskupina vokalnih profesionalaca koja je izložena mnogim rizičnim čimbenicima za nastanak poremećaja glasa. Malo je poznato u kojoj mjeri specifičnosti učenika, u smislu dodatnih zahtjeva koje njihovo poučavanje stavlja pred nastavnika, mogu negativno utjecati na vokalne sposobnosti nastavnika. Pritom se poglavito misli na razliku u načinu vokalne prezentacije nastavnika koji rade s učenicima bez teškoća i učenicima s posebnim obrazovnim potrebama u redovnim školama. U ovom istraživanju ispitane su dvije skupine: nastavnici koji rade u redovnoj osnovnoj školi s učenicima bez teškoća (N = 40) i nastavnici koji provode redovni program s učenicima koji imaju poremećaje komunikacije, jezika, govora i/ili oštećenje sluha (N = 30). Cilj je ispitati samopercepciju teškoća uzrokovanih poremećajem glasa između dviju skupina nastavnika na VHI (Indeks vokalnih teškoća) te utvrditi moguću prediktivnost kronološke dobi, godina staža, spola i pozitivne anamneze na rezultate samoprocjene. Dobiveni rezultati pokazuju kako su statistički značajne razlike između dviju skupina nastavnika prisutne na podljestvici VHI-emocionalno u smislu lošijih rezultata nastavnika učenika bez teškoća, dok na drugim dvjema podljestvicama i ukupnom rezultatu ne postoje statistički značajne razlike. Regresijskom analizom potvrđena je prediktivnost pozitivne anamneze na rezultate VHI. Rezultati ovog istraživanja potvrđuju manju pojavnost poremećaja glasa unutar skupine nastavnika koji rade s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama. Manja prevalencija i incidencija poremećaja glasa vjerojatno je posljedica boljih znanja o produkciji i higijeni glasa, manjeg broja učenika u razrednim odjeljenjima te korištenje elektroakustičkih uređaja tijekom nastave. 
520 |a Voice skills are extremely important for people who use their voice as a means of everyday work, especially for teachers who stand out as a subgroup of voice professionals who are exposed to many risk factors for voice disorders. Little is known about the extent to which the specificities of the students, in terms of the additional demands that their teaching puts on the teacher, can negatively affect the voice abilities of the teacher. Here we mainly consider the difference in the the manner of vocal performance of teachers working in mainstream schools as compared to vocal performances of those working in schools for special educational needs. In this study, two groups were examined: teachers working in a regular primary school (N = 40) and teachers conducting a regular program in special conditions with students who have communication, language, speech and/or hearing impairment (N = 30). The aim was to examine self-assessment of voice difficulties between two groups of teachers on VHI (Voice Handicap Index) and to identify the possible predictivity of chronological age, years of working experience, gender and positive medical history on voice disorders on the results of self-assessment. Results show that statistically significant differences between two groups of teachers exist on the VHI subscale emotionally in terms of poor results of teachers of students without difficulties, whereas on the other two subscales and the overall result there are no significant differences. Regression analysis confirms the predictivity of positive medical history on VHI results. Results of this research confirm less occurrence of voice disorder within the group of teachers who work with students with specific educational disorders. Less prevalence and incidence of voice disorders is probably a consequence of a better knowledge of voice production and hygiene, a smaller number of students and the use of electroacoustical equipment during the teaching process. 
653 0 |a Indeks vokalnih teškoća  |a VHI  |a Poremećaji glasa  |a Nastavnici  |a Učenici s posebnim potrebama 
700 1 |a Pavičić Dokoza, Katarina  |4 aut 
700 1 |a Ćužić, Martina  |4 aut 
773 0 |t Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (Online)  |x 1848-7734  |g 56 (2020), 1 ; str. 96-106  |w nsk.(HR-ZaNSK)000829662 
981 |b Be2020  |b B02/20 
998 |b tino2102 
856 4 0 |u https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/240190  |y Hrčak 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr