Humanistika iz perspektive transhumanizma i posthumanizma
Transhumanizam je intelektualni, kulturni, znanstveni i umjetnički pokret koji, temeljen na sprezi znanosti, tehnologije i gospodarstva, podržava i potiče razvoj i uporabu novih znanstvenih i tehnoloških rješenja za poboljšanje ljudskih fizičkih, mentalnih i drugih sposobnosti. S druge strane, posth...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001116215/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Anafora (Online) 7 (2020), 2 ; str. 379-404 |
| Glavni autori: | Mičunović, Milijana (Author), Bosančić, Boris |
| Vrsta građe: | e-članak |
| Jezik: | hrv |
| Predmet: | |
| Online pristup: |
https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v7i2.5 Anafora (Online) Hrčak |
| LEADER | 05296naa a22004094i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01001116215 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20211220143739.0 | ||
| 006 | m d | ||
| 007 | cr|||||||||||| | ||
| 008 | 211022s2020 ci |o |0|| ||hrv | ||
| 024 | 7 | |2 doi |a 10.29162/ANAFORA.v7i2.5 | |
| 035 | |a (HR-ZaNSK)001116215 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a hrv |b hrv |b eng | |
| 042 | |a croatica | ||
| 044 | |a ci |c hr | ||
| 080 | 1 | |a 14 |2 2011 | |
| 080 | 1 | |a 378 |2 2011 | |
| 080 | 1 | |a 316 |2 2011 | |
| 100 | 1 | |a Mičunović, Milijana |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Humanistika iz perspektive transhumanizma i posthumanizma |h [Elektronička građa] / |c Milijana Mičunović, Boris Bosančić. |
| 300 | |b Ilustr. | ||
| 500 | |a Bilješke uz tekst. | ||
| 504 | |a Bibliografija: str. 400-402. | ||
| 504 | |a Sažetak ; Abstract. | ||
| 520 | |a Transhumanizam je intelektualni, kulturni, znanstveni i umjetnički pokret koji, temeljen na sprezi znanosti, tehnologije i gospodarstva, podržava i potiče razvoj i uporabu novih znanstvenih i tehnoloških rješenja za poboljšanje ljudskih fizičkih, mentalnih i drugih sposobnosti. S druge strane, posthumanizam predstavlja termin koji se ponajviše veže uz redefiniranje pojma ljudskog, odnosno humanog u skladu s ontoepistemološkim, znanstvenim i biotehnološkim razvojem s kraja dvadesetog i početka dvadeset i prvog stoljeća. Neminovno se preklapajući, ta dva pokreta ili pravca mišljenja neumitno utječu i na razvoj humanistike koju u današnje vrijeme obilježava tzv. tiha kriza koja se očituje u zanemarivanju ne samo umjetnosti i humanističkih znanosti, već i imaginacije, kreativnosti i kritičkog mišljenja u svakom znanstvenom području. O budućnosti humanističkih znanosti iz perspektive transhumanizma i njegova sustava vrijednosti moguće je izdvojiti dva glavna uvida ili poveznice. Prvi se tiče pozicioniranja humanistike, odnosno njezina odnosa spram prirodnih i tehničkih znanosti, dok se drugi tiče pitanja vrijednosti i vještina koje humanističke znanosti žele promicati, posebno u odnosu na izazove koje donosi znanstveno-tehnološka revolucija. Iz posthumanističke perspektive pak predlaže se potpuna rekonfiguracija humanističkih znanosti koja bi dovela do toga da se čovjek ukloni iz središta humanističkih istraživanja. Stoga, humanistika mora mutirati u posthumanistiku, ultrahumanistiku i metahumanistiku, ako ne želi (p)ostati irelevantna i po strani razvoja i kretanja u suvremenom društvu. Kritička posthumanistika, u skladu s tim, predstavlja interdisciplinarno područje usmjereno na nove diskurse u području nehumanog, transhumanog, metahumanog i posthumanog, odnosno na različite percepcije fenomena ‘humanog’, a posljedično i percepcije humanistike u posthumanom dobu. | ||
| 520 | |a Transhumanism is an intellectual, cultural, scientific, and artistic movement based on the convergence of science, technology, and economy. It supports the growth and application of new scientific and technological solutions in enhancing physical, mental, and other human abilities. On the other hand, posthumanism is a term (or a school of thought) that mostly refers to the redefining of the concept of human(e) in terms of the onto-epistemological, scientific, and biotechnological progress at the end of the twentieth and the beginning of the twenty-first century. Inevitably overlapping, these two movements or schools of thought imminently influence the evolution of the humanities, which are currently experiencing the so-called silent crisis. This crisis manifests in neglecting not only arts and humanities, but also the process of imagination, creativity, and critical thinking in every scientific area. The future of the humanities from the perspective of transhumanism and its value system implies two possible insights. The first refers to the issue of the humanities’ positioning, that is, their relationship towards natural and technical sciences. The other points out the issue of values and skills that the humanities should promote, especially regarding the challenges of the scientific and technological revolution. From the perspective of the posthumanities comes an idea of a complete reconfiguration of the humanities that would replace man as a central figure of humanities’ research. Thus, if the humanities wish to stay relevant and participated in the latest developments, they must morph into posthumanities, ultra-humanities, and metahumanities. Accordingly, critical posthumanities represent an interdisciplinary field focused on new discourse in the area of nonhuman, transhuman, metahuman, and posthuman, that is, a field focused on different perceptions of the concept of “human,” and thus the perception of the humanities in the posthuman age. | ||
| 653 | 0 | |a Humanističke znanosti |a Transhumanizam |a Posthumanizam | |
| 700 | 1 | |a Bosančić, Boris |4 aut | |
| 773 | 0 | |t Anafora (Online) |x 2459-5160 |g 7 (2020), 2 ; str. 379-404 |w nsk.(HR-ZaNSK)000932291 | |
| 981 | |b Be2020 |b B04/20 | ||
| 998 | |b tino2112 | ||
| 856 | 4 | 0 | |u https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v7i2.5 |
| 856 | 4 | 0 | |u https://www.ffos.unios.hr/anafora/anafora-72-5-micunovic-milijana-bosancic-boris |y Anafora (Online) |
| 856 | 4 | 1 | |y Digitalna.nsk.hr |
| 856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/250583 |y Hrčak |