Dvosložni i trosložni prijedlozi kao toničke riječi u osječkom govoru
Jedan od problema ortoepske norme oko kojega akcentolozi vode rasprave jest pravilo prenošenja naglaska na prednaglasnicu u slučaju kada tonička riječ ima silazni naglasak jer je u hrvatskom standardu neusuglašena „(ne)obveznost pomicanja naglasaka te neutralnost takvih ostvaraja...“ (Martinović 201...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001122339/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Jezikoslovlje (Online) 21 (2020), 1 ; str. 81-92 |
| Glavni autor: | Rajle, Lorna (Author) |
| Vrsta građe: | e-članak |
| Jezik: | hrv |
| Predmet: | |
| Online pristup: |
https://doi.org/10.29162/jez.2020.4 Hrčak |
| LEADER | 04770naa a22003494i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01001122339 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20220117153345.0 | ||
| 006 | m d | ||
| 007 | cr|||||||||||| | ||
| 008 | 211228s2020 ci d |o |0|| ||hrv | ||
| 024 | 7 | |2 doi |a 10.29162/jez.2020.4 | |
| 035 | |a (HR-ZaNSK)001122339 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a hrv |b hrv |b eng | |
| 042 | |a croatica | ||
| 044 | |a ci |c hr | ||
| 080 | 1 | |a 811.163.42 |2 2011 | |
| 100 | 1 | |a Rajle, Lorna |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Dvosložni i trosložni prijedlozi kao toničke riječi u osječkom govoru |h [Elektronička građa] / |c Lorna Rajle. |
| 300 | |b Graf. prikazi. | ||
| 504 | |a Bibliografske bilješke uz tekst ; bibliografija: str. 90-91. | ||
| 504 | |a Sažetak ; Summary. | ||
| 520 | |a Jedan od problema ortoepske norme oko kojega akcentolozi vode rasprave jest pravilo prenošenja naglaska na prednaglasnicu u slučaju kada tonička riječ ima silazni naglasak jer je u hrvatskom standardu neusuglašena „(ne)obveznost pomicanja naglasaka te neutralnost takvih ostvaraja...“ (Martinović 2018). Sredinom prošlog stoljeća uočeno je da u naglasnoj cjelini koju čini prednaglasnica i tonička riječ prenošenje naglaska ovisi o duljini naglasnice i da se ono češće provodi ako je naglasnica kraća pa je propisano da se naglasak obvezno treba prenositi s jednosložnih i dvosložnih naglasnica dok je s trosložnih i višesložnih riječi dopušteno i neprenošenje naglaska. Međutim ni takvo „prilagođeno“ pravilo uglavnom se nije provodilo tada, niti se danas provodi, čak ni u govoru nekih izvornih novoštokavaca. Delaš (2003) navodi da se u izvornih novoštokavaca naglasak s nekih zamjenica prenosi na jednosložni prijedlog dok se na dvosložni ili višesložni prijedlog naglasak ne prenosi pa se problem prenošenja naglaska na prednaglasnicu može promatrati ne samo s gledišta duljine toničke riječi nego i s gledišta duljine prednaglasnice. Premda naglasni ostvaraji izvornih govornika ne moraju nužno postati dijelom ortoepske norme, da bi se ona usustavila, važno je poznavati govorne navike što većeg broja govornika različitih dijalektnih osnovica. U radu se opisuju naglasne navike Osječana s posebnim osvrtom na izraze u kojima naglasnu cjelinu čini prijedlog s osobnom, pokaznom i povratnom zamjenicom te je svrha istražiti uvjetuje li u tim slučajevima duljina prijedloga prenošenje naglaska na prednaglasnicu. | ||
| 520 | |a One of the widely discussed problems of the orthoepic standard is the rule of the accent retraction to the proclitic when the tonic word has a descending accent, because in the Croatian standard there is inconsistency in relation to the „(non)obligatory shift of accents and the neutrality of such spoken realisations ...“ (Martinović 2018). Around the middle of the last century, it was observed that in the phrase consisting of the proclitic and the tonic word, the accent retraction depended on the length of the clitic and that it was more often performed when the clitic was shorter. This led to the rule of accent retraction in case of one-syllable and two-syllable clitics, whereas in words with three or more syllables the accent does not need to be retracted. However, this “adjusted” rule was not followed at that time and has not been followed since then, not even in the spoken language of some native speakers of the New Shtokavian variety. Delaš (2003) reports that New Shtokavian speakers retract the accent to the one-syllable preposition but they do not do so with two-syllable or multi-syllable prepositions. Therefore, the problem of accent retraction to the proclitic may be viewed not only in regard to the length of the tonic word, but also in regard of the length of the proclitic. Although the accent realisations of native speakers do not necessarily become part of the orthoepic norm, in order for the rule to become established, it is important to know the speech habits of as many speakers as possible, from different dialectal backgrounds. The paper describes the accentuating habits of Osijek residents with special reference to expressions in which the accentuated whole is made of a preposition with the personal, demonstrative, and reflexive pronoun. Its purpose is to establish whether preposition length in these phrases is related to the accent retraction to the proclitic. | ||
| 653 | 0 | |a Hrvatski jezik |a Osječki govor |a Akcentuacija |a Naglasni sustav |a Prednaglasnice | |
| 773 | 0 | |t Jezikoslovlje (Online) |x 1848-9001 |g 21 (2020), 1 ; str. 81-92 |w nsk.(HR-ZaNSK)000838355 | |
| 981 | |b Be2020 |b B04/20 | ||
| 998 | |b tino2201 | ||
| 856 | 4 | 0 | |u https://doi.org/10.29162/jez.2020.4 |
| 856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/241304 |y Hrčak |
| 856 | 4 | 1 | |y Digitalna.nsk.hr |