The frequency and sources of homework in science and social studies in Croatia and Slovenia

Just as each school subject has its own specific goals, so the role of homework depends on the specific requirements and learning outcomes of the subject within which it is assigned. Homework in Science and Social Studies should be assigned in those parts of learning content that will require resear...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001122383/Details
Matična publikacija: Metodički obzori (Online)
15 (2020), 2 (29) ; str. 49-65
Glavni autori: Borić, Edita (Author), Zečević, Marta
Vrsta građe: e-članak
Jezik: eng
Predmet:
Online pristup: https://doi.org/10.32728/mo.15.2.2020.03
Hrčak
LEADER 03830naa a22003854i 4500
001 NSK01001122383
003 HR-ZaNSK
005 20220119093138.0
006 m d
007 cr||||||||||||
008 211228s2021 ci d |o |0|| ||eng
024 7 |2 doi  |a 10.32728/mo.15.2.2020.03 
035 |a (HR-ZaNSK)001122383 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a eng  |b eng  |b hrv 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 1 |a 373  |2 2011 
080 1 |a 57  |2 2011 
100 1 |a Borić, Edita  |4 aut 
245 1 4 |a The frequency and sources of homework in science and social studies in Croatia and Slovenia  |h [Elektronička građa] /  |c Edita Borić, Marta Zečević. 
300 |b Graf. prikazi. 
504 |a Bibliografija: 34 jed. 
504 |a Summary ; Sažetak. 
520 |a Just as each school subject has its own specific goals, so the role of homework depends on the specific requirements and learning outcomes of the subject within which it is assigned. Homework in Science and Social Studies should be assigned in those parts of learning content that will require research-oriented and problem-solving activities, which will enable students to gain experience, develop creativity and apply knowledge and skills in everyday life. The study included primary school teachers in Croatia and Slovenia (N = 144). The observation was conducted in real-life situations during Science and Social Studies lessons. The results show that Croatian teachers assign statistically significantly more homework and use ready-made sources of homework assignments more than Slovenian teachers. Teachers of both countries have preferences towards workbooks as the most commonly used source of homework. The aim of the paper is to emphasize the need for reducing homework in the Croatian practice. It also sheds light on the role of the teacher in designing homework tasks that will not be automatically assigned, but will have a meaningful purpose and be oriented towards students’ needs and interests while developing their competencies. 
520 |a Kao što svaki školski predmet ima svoje specifične ciljeve, tako i uloga domaće zadaće ovisi o specifičnim zahtjevima i ishodima učenja pojedinoga školskog predmeta unutar kojega je zadana. Domaće zadaće u Prirodi i društvu trebaju se zadati u onim dijelovima sadržaja koji će zahtijevati istraživačke aktivnosti i aktivnosti rješavanja problema, što će učenicima omogućiti stjecanje iskustva, razvijanje kreativnosti i primjenu znanja i vještina u svakodnevnome životu. Istraživanje je obuhvatilo učitelje razredne nastave u Hrvatskoj i Sloveniji (N = 144). Promatranje je provedeno u stvarnim situacijama tijekom nastavnih sati Prirode i društva. Rezultati pokazuju da hrvatski učitelji zadaju više domaćih zadaća nego slovenski učitelji i upotrebljavaju gotove izvore domaćih zadataka u usporedbi sa zadatcima koje su sami osmislili više nego slovenski učitelji. Učitelji obiju zemalja preferiraju radne bilježnice kao najčešće korišten izvor za domaću zadaću. U radu se želi naglasiti potreba za smanjenjem domaćih zadaća u hrvatskoj praksi i uloga učitelja u kreiranju domaćih zadataka koji neće biti zadani automatski već će imati smislenu svrhu i biti orijentirani na potrebe i interese učenika i razvoj njihovih kompetencija. 
653 0 |a Priroda i društvo  |a Nastava Prirode i društva  |a Domaće zadaće  |a Konstruktivističko učenje 
653 5 |a Hrvatska  |a Slovenija 
700 1 |a Zečević, Marta  |4 aut 
773 0 |t Metodički obzori (Online)  |x 1848-8455  |g 15 (2020), 2 (29) ; str. 49-65  |w nsk.(HR-ZaNSK)000835079 
981 |b Be2021  |b B01/21 
998 |b dalo2201 
856 4 0 |u https://doi.org/10.32728/mo.15.2.2020.03 
856 4 0 |u https://hrcak.srce.hr/259834  |y Hrčak 
856 4 1 |y Digitalna.nsk.hr