|
|
|
|
| LEADER |
06303nam a2200241uu 4500 |
| 005 |
20190409105735.0 |
| 008 |
s2000 ci a |||||||||| ||hrv|d |
| 035 |
|
|
|a HR-ZaFER 16428
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaFER
|b hrv
|c HR-ZaFER
|e ppiak
|
| 041 |
|
|
|a hrv
|
| 080 |
|
|
|a 620
|h INŽENJERSTVO I TEHNIKA
|j ISPITIVANJE MATERIJALA.TRGOVINSKI MATERIJALI.ELEKTRANE.ENERGETSKA PRIVREDA.
|e 62
|9 2691
|
| 080 |
|
|
|a 574
|h BIOLOŠKE ZNANOSTI
|j OPĆA EKOLOGIJA. BIOCENOLOGIJA. HIDROBIOLOGIJA
|e 57
|9 2828
|
| 100 |
1 |
|
|9 18208
|a Božičević, Maja
|
| 245 |
|
|
|a Eksterni troškovi kao kriterij u izboru lokacije i tehnologije termoelektrane :
|b magistarski rad /
|c Maja Božičević ; [mentor Danilo Feretić]
|
| 260 |
|
|
|a Zagreb :
|b M. Božičević ; Fakultet elektrotehnike i računarstva,
|c 2000.
|
| 300 |
|
|
|a III, 135 str. :
|b ilustr. ;
|c 30 cm +
|e CD
|
| 504 |
|
|
|a Bibliografija str. 101-105.
|
| 520 |
|
|
|a U magistarskom radu pod nazivom "Eksterni troškovi kao kriterij u izboru lokacije i tehnologije termoelektrane" analizirani su troškovi narušavanja zdravlja ljudi koje je posljedica pogona termoelektrana Hrvatske elektroprivrede. Na temelju godišnje emisije onečišćujućih tvari iz analiziranih termoelektrana, meteoroloških podataka i podataka o onečišćenju prisutnom na području Republike Hrvatske, provedeno je modeliranje atmosferskog transporta sumpornog dioksida, dušičnih oksida, čestica, sumpornih aerosola i dušičnih aerosola te su izračunate prosječne prizemne koncentracije navedenih onečišćujućih tvari. Nakon što su ustanovljene prizemne koncentracije onečišćujućih tvari, analizirani su njihovi utjecaji na zdravlje ljudi izloženih povišenim koncentracijama. Za zdravlje su najopasnije čestične tvari koje su dovoljno malene da ih je moguće udahnuti, a to su tvari čiji je promjer manji od 10 µm. Dijelimo ih u dvije skupine: tvari iz grupe PM10 su tvari čiji je promjer veći od 2,5 µm, a manji od 10 µm; u tu grupu spadaju nitratni aerosoli i 55% čestica nastalih u samom procesu izgaranja goriva. U grupu PM2,5, a to su čestice promjera manjeg od 2,5 µm, spadaju sulfatni aerosoli. Čestice iz grupe PM2,5 opasnije su po zdravlje jer mogu prodrijeti dublje u dišni sustav. Ovisnost porasta broja zdravstvenih poremećaja i porasta prizemne koncentracije čestičnih tvari ustanovljena je u epidemiološkim studijama. Uz pretpostavku konstantne gustoće naseljenosti unutar svake županije ustanovljen je broj ljudi izložen određenim razinama onečišćenja, na temelju čega je procijenjen porast broja zdravstvenih poremećaja koji su uzrokovani onečišćenjem zraka. Na temelju troškova bolničkog liječenja, troškova uzrokovanih izostankom s radnog mjesta te na temelju iznosa koji je pojedinac spreman platiti da bi izbjegao ostvarivanje određenog rizika, svakom od analiziranih zdravstvenih poremećaja moguće je pridružiti njegovu cijenu. Na taj je način ustanovljen trošak uslijed narušavanja zdravlja uzrokovan pogonom razmatranih termoelektrana. Istraženo je kako na trošak uslijed narušavanja zdravlja utječu lokacija izvora onečišćenja, vrsta fosilnog goriva, postupak odsumporavanja dimnih plinova i porast učinkovitosti procesa proizvodnje električne energije. Razmotrena je potreba za uključivanjem ukupnih utjecaja energetskog lanca u analizu troškova uslijed narušavanja zdravlja. Analiziran je mogući doprinos ugljičnog dioksida ispuštenog iz hrvatskih termoelektrana učinku staklenika te su razmotrene štete koje bi mogle biti posljedica izračunatog povišenja prosječne globalne temperature.
Ključne riječi: onečišćenje zraka, utjecaji na zdravlje, eksterni trošak, hrvatski elektroenergetski sustav
|
| 520 |
|
|
|a In the Master's thesis entitled "External Costs as Criteria in Selection of Thermal Power Plant Location and Technology" costs associated with public health degradation caused by Croatian thermal power plants operation have been calculated and discussed. Based on data on airborne annual emissions originating from the analysed power plants, meteorology and background airborne pollution in Croatia, atmospheric transport of sulphur dioxide, nitrogen oxides, particulates, sulphate and nitrate aerosols has been modelled. Annual average ground-level concentrations of these pollutants originating from the Croatian power plants have been calculated. Health responses caused by the incremental concentrations have been estimated. The most significant health impacts are caused by inhalable particles, divided into two groups: PM2,5, particles with aerodynamic diameter of less than 2,5 µm and PM10 - particles with aerodynamic diameter smaller than 10 µm. PM10 consists of nitrate aerosols and 55% of primary particles and PM2,5 consists of sulphate aerosols. Both PM2,5 and PM10 can cause adverse health effects, mostly by penetrating into respiratory tract. Number of additional health effects caused by incremental PM2,5 and PM10 ground-level concentrations has been established based on epidemiological studies. Number of people exposed to a particular ground-level concentration has been calculated under the assumption of constant population density in each of Croatian counties. Each of the analysed health effects has a cost attached. These costs have been based on literature review and they reflect hospital treatment costs, costs associated with restricted activity day or a price that an individual is willing to pay in order to avoid certain risk (e.g. disease). Based on the number of health effects and their costs, total costs associated with health impacts of electricity production have been calculated. Possibilities to reduce electricity production health impacts by selection of location, fuel, desulphurisation technique and higher efficiency have been investigated. Impacts associated with the entire energy chain have been analysed and the need for their inclusion in the total costs has been discussed. Possible contribution of Croatian power plats to the global warming phenomena has been analysed. Costs associated with the damages expected to be caused by global temperature rise have been presented.
Key words: airborne pollution, health, external costs, Croatian power system
|
| 700 |
|
|
|4 ths
|9 5856
|a Feretić, Danilo
|
| 942 |
|
|
|c M
|2 udc
|
| 990 |
|
|
|a 15923
|
| 999 |
|
|
|c 14812
|d 14812
|