Percepcija društva i okoliša: desetljeće poslije. Nekoliko usporednih pokazatelja istraživanja 1986. i 1998.

U članku se uspoređuju rezultati istraživanja iz 1986 (N je 521) i 1998 (N je 577) provedenih na uzorcima studenata i srednjoškolaca u pet područja: obrazovno, medicinsko, strojarskko, tehnološko, agronomsko, tj. u pet fakulteta i njima srodnih srednjih škola u Zagrebu. Autor istražuje je li s promj...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305133/Details
Matična publikacija: Socijalna ekologija
8 (1999), 3 ; str. 193-223
Glavni autor: Cifrić, Ivan (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02564naa a2200241uu 4500
008 131105s1999 xx hrv|d
022 |a 1330-0113 
035 |a (CROSBI)56871 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Cifrić, Ivan 
245 1 0 |a Percepcija društva i okoliša: desetljeće poslije. Nekoliko usporednih pokazatelja istraživanja 1986. i 1998. /  |c Cifrić, Ivan. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Perception of society and environment: ten jears after. Some comparative indicators in surveys of 1986 and 1998 
300 |a 193-223  |f str. 
363 |a 8  |b 3  |i 1999 
520 |a U članku se uspoređuju rezultati istraživanja iz 1986 (N je 521) i 1998 (N je 577) provedenih na uzorcima studenata i srednjoškolaca u pet područja: obrazovno, medicinsko, strojarskko, tehnološko, agronomsko, tj. u pet fakulteta i njima srodnih srednjih škola u Zagrebu. Autor istražuje je li s promjenom tipa društva došlo do promjene mišljenja mladih. Uspoređuju se odgovori zajedničkih pitanja u oba istraživanja. U prvom dijelu rada navode se naka obilježja promjena u svijetu proteklog desetljeća, uključujući i traganja za novim vizijama svijeta. Posebice se ističu tranzicijske promjene u Hrvatskoj (u odnosu na stanje prije 1990): promjene političkog sustava, institucionalna ograniziranost u zaštiti okoliša, promjene sustava vrednota. U drugom dijelu su usporedbe rezultata istraživanja o interesu u zaštiti okoliša, percepciji idealnog društva, zagađenosti, ekološko-razvojnim pitanjima, akutnim problemima u zaštiti okoliša, ulozi različitih aktera u zaštiti okoliša itd. Rezultati pokazuju da se ne razlikuju percepcije ispitanika većine ispitivanim problema u oba istraživanja. Mladi preferiraju društvo koje smanjuje ekološki rizik i štedi prirodne resurse. Autor zaključuje da se usprkos promjenama u hrvatskom društvu, u ekološkoj svijesti mladih nisu dogodile radikalne promjene. Promjene se odnose na nekoliko praktičnih problema: prednost imaju društvene promjene i radna mjesta; aktualni su zagađenje zraka, smeće i smanjenje obradivih površina. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130700 
546 |a HRV 
690 |a 5.05 
693 |a zaštita okoliša, Hrvatska, idealno društvo, mladi, razvoj, tranzicija, vrijednosti  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a Croatia, development, environmental protection, ideal society, the young, transition, values  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Socijalna ekologija  |x 1330-0113  |g 8 (1999), 3 ; str. 193-223 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 305133  |d 305131