Sv. Margareta Kortonska, bolonjskoga slikara Felicea Torellija (1667.-1748.), u Franjevačkome samostanu na Kaptolu u Zagrebu

U franjevačkome samostanu na Kaptolu u Zagrebu nalazi se slika "Sv. Margareta Kortonska" bolonjskoga slikara Felice Torellija (1667.-1748.). Prisutna u stranoj literaturi od 1939., a zaboravljena u domaćoj povijesti umjetnosti, slika je uz neka oštećenja prispjela do nas, u stanju ko...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:305588/Details
Matična publikacija: Tkalčić : godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije
6 (2002.), 6 ; str. 305-313
Glavni autor: Cvetnić, Sanja (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02123naa a2200241uu 4500
008 131105s2002 xx hrv|d
022 |a 1331-3517 
035 |a (CROSBI)118082 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Cvetnić, Sanja 
245 1 0 |a Sv. Margareta Kortonska, bolonjskoga slikara Felicea Torellija (1667.-1748.), u Franjevačkome samostanu na Kaptolu u Zagrebu /  |c Cvetnić, Sanja. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Felice Torelli's (1667-1748) St. Margharet of Cortona, a painting of the Bolognese School in the Franciscan Convent in Zagreb 
300 |a 305-313  |f str. 
363 |a 6  |b 6  |i 2002. 
520 |a U franjevačkome samostanu na Kaptolu u Zagrebu nalazi se slika "Sv. Margareta Kortonska" bolonjskoga slikara Felice Torellija (1667.-1748.). Prisutna u stranoj literaturi od 1939., a zaboravljena u domaćoj povijesti umjetnosti, slika je uz neka oštećenja prispjela do nas, u stanju koje nesumnjivo otkriva značajno djelo prve polovice bolonjskoga "settecenta". Djelo je razmotreno kroz prizmu ikonografskoga značenja, smješteno u tradiciju dramtskih rješenja Ludovica Carraccija, nastavljenu kroz Lorenza Pasinellija i Torellijeva učitelja fiovan Gioseffa Dal Solea, a u tipološkim značajkama oslonjena na uzore ženskih svetica Guida Renija. U kontekstu bolonjske škole Torellijeva "Sv. Margareta Kortonska" uspoređena je i sa djelima suvremenika Giuseppea Marije Crespija, osobito njegovih kromatskih doprinosa bolonjskome "settecentu". Postavljene su hipoteze za njenu dataciju (iz 1728.) i za put dolaska u zagrebačku sredinu - posredstvom Hrvatsko-ugarskoga zavoda u Bologni (1553.-1764.). 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130429 
546 |a HRV 
690 |a 6.05 
693 |a slikarstvo, Felice Torelli, bolonjska škola, XVIII. stoljeće  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a painting, Felice Torelli, Bolognese School, 18th century  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Tkalčić : godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije  |x 1331-3517  |g 6 (2002.), 6 ; str. 305-313 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 305588  |d 305586