Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću

Razvitak Podravine u 17. stoljeću stvoriti će socioekonomski i kulturni prostor, koji će biti osnovica kasnije pa dijelom i današnje prostorne organizacije te njegove naseljenosti. U zapadnim dijelovima Podravine dolazi do intenzivnog rasta ukupnog broja stanovnika već u prvoj polovici 17. stoljeća....

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306519/Details
Matična publikacija: Povijesni prilozi
29 (2005.), 29 ; str. 101-126
Glavni autor: Petrić, Hrvoje (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 03024naa a2200241uu 4500
008 131105s2005 xx hrv|d
022 |a 0351-9767 
035 |a (CROSBI)235150 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Petrić, Hrvoje 
245 1 0 |a Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću /  |c Petrić, Hrvoje. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Some aspects of the relations between people and their environment on the border of the Habsburg and Ottoman Empires in the early Modern Age: on the example of Koprivnica region in the 16th and 17th centuries 
300 |a 101-126  |f str. 
363 |a 29  |b 29  |i 2005. 
520 |a Razvitak Podravine u 17. stoljeću stvoriti će socioekonomski i kulturni prostor, koji će biti osnovica kasnije pa dijelom i današnje prostorne organizacije te njegove naseljenosti. U zapadnim dijelovima Podravine dolazi do intenzivnog rasta ukupnog broja stanovnika već u prvoj polovici 17. stoljeća. Na drugoj strani, istočniji će krajevi bliži Osmanskom Carstvu, znatnije povećanje ukupnog broja stanovnika osjetiti tek u drugoj polovici 17. stoljeća. Ovdje je dan prikaz međuodnos čovjeka i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranom novom vijeku. Za primjer je uzet pogranični prostor uz rijeku Dravu s habsburške strane. Kako ovaj prostor obuhvaća prvenstveno dolinu rijeke Drave kao termin za obrađivanu regiju uzet je Podravina odnosno Podravsko višegraničje. Središte područja koje je obrađeno u članku je prostor oko slobodnog i kraljevskog grada te vojnokrajiške utvrde Koprivnice. U ovoj &laquo ; ; case study&raquo ; ; može se vidjeti primjer odnos čovjeka i okoliša na pograničnom području u ranome novom vijeku. Kronološko težište je na razdoblju 16. i 17. stoljeća, kada je ovaj prostor bio pogranični i s habsburške i s osmanske strane. Također je moguće uočiti kako je pograničnost utjecala na međuodnos ljudi i okoliša. Stjecajem povijesnog razvitka i niza drugih faktora, povoljan geografsko-prometni položaj, kao i razmjerno pogodna prirodno-geografska osnovica na ovom prostoru nisu tijekom 17. stoljeća u potpunosti ni cjelovitije bili valorizirani zbog zapuštenosti obradivog tla i dominacije šuma. Teško je utvrditi dužinu trajanja neobradivosti tla, ali se vjerojatno može govoriti o višedesetljetnom procesu. S obzirom na osobine prirodne osnovice glavninu koje čine rijeka Drava i pobrđe Bilogore, ovaj kraj je od pamtivijeka bio prvenstveno poljoprivredno područje s elementima tradicionalnog, autarkičnog agrara. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130823 
546 |a HRV 
690 |a 6.01 
693 |a okoliš, ekohistorija  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a environment, environmental history  |l eng  |2 crosbi 
773 0 |t Povijesni prilozi  |x 0351-9767  |g 29 (2005.), 29 ; str. 101-126 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 1  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 306519  |d 306517