Percepcija sličnosti prozodije riječi stranih jezika s hrvatskim naglascima
U radu se ispituje kako hrvatski slušači (N=31) percipiraju prozodiju riječi iz dinamičkih jezika (američki engleski, njemački, češki), ograničenih tonskih jezika (litavski, švedski, slovenski, čakavski) i tonskih jezika (mandarinski kineski i tajski). Rezultati pokazuju da fonološko trajanje dugih...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306596/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Govor: časopis za fonetiku XXII (2005), 2 ; str. 89-126 |
| Glavni autor: | Pletikos Olof, Elenmari (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02781naa a2200241uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131105s2005 xx hrv|d | ||
| 022 | |a 0352-7565 | ||
| 035 | |a (CROSBI)248789 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |9 438 |a Pletikos Olof, Elenmari | |
| 245 | 1 | 0 | |a Percepcija sličnosti prozodije riječi stranih jezika s hrvatskim naglascima / |c Pletikos, Elenmari. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Perception of foreign languages word prosody in the croatian four pitch-accent system | |
| 300 | |a 89-126 |f str. | ||
| 363 | |a XXII |b 2 |i 2005 | ||
| 520 | |a U radu se ispituje kako hrvatski slušači (N=31) percipiraju prozodiju riječi iz dinamičkih jezika (američki engleski, njemački, češki), ograničenih tonskih jezika (litavski, švedski, slovenski, čakavski) i tonskih jezika (mandarinski kineski i tajski). Rezultati pokazuju da fonološko trajanje dugih i kratkih vokala njemačkog i češkog odgovara dugim i kratkim naglascima hrvatskoga jezika, a trajanje vokala engleskog jezika ne može se jednoznačno povezati s hrvatskim obilježjem trajanja. Prema obilježju kretanja tona riječi s fonološki dugim vokalima iz sva tri dinamička jezika slušači pridružuju hrvatskim uzlaznim naglascima (engleski 69, 9%, njemački 72%, češki 68, 3%), a osnovni razlog je ravna ili uzlazna jezgra. Akcenti švedskog (akcent 1 i akcent 2) najmanje su grupirani. Litavski se cirkumfleks u oko 60% riječi percipira kao uzlazan, a litavski akut u više od 70% riječi kao sličan hrvatskim silaznim naglascima. Slovenski akut više sliči uzlaznim (85, 5%), podjednako dugim i kratkim, a cirkumfleks hrvatskim silaznim naglascima (59, 7%), više kratkim (83, 3%). Prema tonskom obilježju čakavski akut najviše se pridružuje štokavskom dugouzlaznom naglasku (86, 3%). Kineski ton 1 i ton 2 percipiraju se (>70%, >80%) kao uzlazni (kratki odn. dugi), ton 4 kao silazni (76%), a ton 3 (tzv. niski-roneći), čija je karakteristika prelazak iz modalnog u škriputavi fonacijski tip, u 57% riječi percipira se kao dugouzlazni. Tajski se dugi vokali percipiraju kao hrvatski dugi naglasci, a kratki kao kratki (>90%). Tajski visoki ton i tajski uzlazni ton percipiraju se pretežno kao hrvatski uzlazni, a tajski silazni, srednji i niski ton kao hrvatski silazni naglasci. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 0130451 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 6.03 | ||
| 693 | |a percepcija prozodije, strane riječi, četveronaglasni sustav, naglasci, hrvatski jezik, akcentuacija |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a perception of prosody, foreign words, four pitch-accent system, accents, the Croatian language, accentuation |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t Govor: časopis za fonetiku |x 0352-7565 |g XXII (2005), 2 ; str. 89-126 | |
| 942 | |c CLA |t 1.01 |u 1 |z Znanstveni - clanak | ||
| 999 | |c 306596 |d 306594 | ||