Vrijednosti kao prediktori stavova i ponašanja: postoji li utjecaj redoslijeda mjerenja?

Nalazi nekih novijih istraživanja upozorili su na mogućnost da vrijednosni sustav pojedinca nije potpuno stabilan, već da u velikoj mjeri ovisi o situacijskom kontekstu. Cilj ovoga rada bio je ispitati jesu li vrijednosti mjerene pod utjecajem određenoga konteksta bolji prediktor stavova nego vrijed...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:306952/Details
Matična publikacija: Društvena istraživanja
16 (2007), 1-2 ; str. 51-71
Glavni autori: Ferić, Ivana (-), Kamenov, Željka (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02502naa a2200265uu 4500
008 131105s2007 xx hrv|d
035 |a (CROSBI)304233 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Ferić, Ivana 
245 1 0 |a Vrijednosti kao prediktori stavova i ponašanja: postoji li utjecaj redoslijeda mjerenja? /  |c Ferić, Ivana ; Kamenov, Željka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Values as Predictors of Attitudes and Behavior: Is there a Significant Effect of the Order of Measurement? 
300 |a 51-71  |f str. 
363 |a 16  |b 1-2  |i 2007 
520 |a Nalazi nekih novijih istraživanja upozorili su na mogućnost da vrijednosni sustav pojedinca nije potpuno stabilan, već da u velikoj mjeri ovisi o situacijskom kontekstu. Cilj ovoga rada bio je ispitati jesu li vrijednosti mjerene pod utjecajem određenoga konteksta bolji prediktor stavova nego vrijednosti mjerene na "klasičan način" (bez utjecaja konteksta). Istraživanje je organizirano prema kvazieksperimentalnom nacrtu, s četiri tretmanske i četiri usporedne skupine. U prvome dijelu ispitivanja na svim skupinama ispitanika primijenjen je samo Schwartzov upitnik vrijednosti, kako bi se odmjerili vrijednosni prioriteti ispitanika prije bilo kakve intervencije. U tretmanskim je skupinama prije drugoga mjerenja vrijednosti primijenjen po jedan od upitnika stavova i ponašanja odabranih za stvaranje specifičnoga konteksta, dok su u usporednim skupinama isti upitnici primijenjeni nakon mjerenja vrijednosti. Rezultati su pokazali da je, pod utjecajem konteksta, došlo do određenoga povećanja procjena važnosti pojedinih specifičnih vrijednosti. Te se promjene nisu odrazile na višim razinama vrijednosne strukture, odnosno nisu dovele do promjena u hijerarhijskom poretku vrijednosnih tipova, ali jesu – u dva slučaja – dovele do povećanja prognostičke snage vrijednosti i bolje povezanosti odmjerenih vrijednosti sa stavovima i ponašanjem. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301422-1420 
536 |a Projekt MZOS  |f 194-1941558-1523 
546 |a HRV 
690 |a 5.06 
693 |a vrijednosti, stavovi, prognostička valjanost, redoslijed mjerenja  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a values, attitudes, prognostic validity, order of measurement  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Kamenov, Željka  |4 aut  |9 717 
773 0 |t Društvena istraživanja  |x 1330-0288  |g 16 (2007), 1-2 ; str. 51-71 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
962 |w WOS:000247424000004  |s 2-s2.0-34248652399 
999 |c 306952  |d 306950