Rasprava kao temeljni modalitet suradničkog učenja odgajatelja i stručnih suradnika vrtića

U radu se navode nedostatci tradicionalnih oblika profesionalnog razvoja učitelja (odgajatelja), a ističe vrijednost kontinuiranog istraživanja vlastite odgojno-obrazovne prakse, koje učitelje osposobljava za refleksivne praktičare. Takav se pristup profesionalnom razvoju, koji otvara put emancipaci...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:307909/Details
Matična publikacija: Pedagogijska istraživanja
5 (2008), 1 ; str. 22-35
Glavni autor: Slunjski, Edita (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02484naa a2200265uu 4500
005 20131205155908.0
008 131105s2008 xx hrv|d
022 |a 1334-7888 
035 |a (CROSBI)404966 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |9 618  |a Slunjski, Edita 
245 1 0 |a Rasprava kao temeljni modalitet suradničkog učenja odgajatelja i stručnih suradnika vrtića /  |c Edita Slunjski. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Debate as a basic mode of co-operative learnign of teachers and associates in kindergartens 
300 |a 22-35  |f str. 
363 |a 5  |b 1  |i 2008 
520 |a U radu se navode nedostatci tradicionalnih oblika profesionalnog razvoja učitelja (odgajatelja), a ističe vrijednost kontinuiranog istraživanja vlastite odgojno-obrazovne prakse, koje učitelje osposobljava za refleksivne praktičare. Takav se pristup profesionalnom razvoju, koji otvara put emancipaciji i profesionalnoj autonomiji učitelja, velikim dijelom oslanja na njihovo profesionalno povezivanje, zajedništvo i suradnju. Povezivanje i suradnja učitelja sa stručnjacima vode prema razvoju profesionalne zajednice učenja, u kojoj oni zajedno istražuju i raspravljaju o vlastitoj odgojno-obrazovnoj praksi, i kontinuirano zajendički uče. Akcijskim-etnografskim istraživanjem, provedenim u četiri vrtića, nastojala se postupno podizati kvaliteta odgojno-obrazovne prakse te postići kultura dijaloga i zajedničko učenje kroz raspravu. U istraživanju se pokazalo kako kvaliteta zajedničkih rasprava svih djelatnika vrtića istodobno potiče razvoj odgojno-obrazovne prakse, ali se kroz razvoj prakse i sama povratno razvija. Kako predstavlja uzrok, ali i posljedicu ostvarivanja kvalitetnije odgojno-obrazovne prakse, rasprava se može smatrati temeljnim modalitetom zajedničkog učenja odgajatelja i stručnih suradnika vrtića te instrumentom razvoja vrtića u cjelini. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301761-1772 
546 |a HRV 
690 |a 5.07 
693 |a profesionalni razvoj učitelja (odgajatelja), refleksivna praksa, akcijsko-etnografsko istraživanje, zajednička rasprava, kultura dijaloga  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a professional development of teachers (kindergarten teachers), reflecitve practice, practical ethnographic research, debate, culture of dialogue  |l eng  |2 crosbi 
700 |4 aut 
773 0 |t Pedagogijska istraživanja  |x 1334-7888  |g 5 (2008), 1 ; str. 22-35 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
999 |c 307909  |d 307907