Spolne i rezidencijalne razlike u implicitnim teorijama inteligencije učenika osmih razreda

Kombinacijom kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda ispitane su razlike u implicitnim teorijama inteligencije učenika osmih razreda s obzirom na spol i veličinu mjesta stanovanja sudionika. Na uzorku od 330 učenika i učenica primijenjen je upitnik ITI-VIII (Kopić, Vranić i Zarevski, 200...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:308585/Details
Matična publikacija: Odgojne znanosti
11 (2009), 1 ; str. 29-51
Glavni autori: Kopić, Kristina (-), Vranić, Andrea (Author), Zarevski, Predrag
Vrsta građe: Članak
Jezik: eng
Online pristup: Elektronička verzija članka
LEADER 02816naa a2200289uu 4500
005 20160815141857.0
008 131105s2009 xx eng|d
035 |a (CROSBI)454569 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Kopić, Kristina 
245 1 0 |a Spolne i rezidencijalne razlike u implicitnim teorijama inteligencije učenika osmih razreda /  |c Kopić, Kristina ; Vranić, Andrea ; Zarevski, Predrag. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Gender and residential differences in implicit theories of intelligence in elementary school 8-graders 
300 |a 29-51  |f str. 
363 |a 11  |b 1  |i 2009 
520 |a Kombinacijom kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda ispitane su razlike u implicitnim teorijama inteligencije učenika osmih razreda s obzirom na spol i veličinu mjesta stanovanja sudionika. Na uzorku od 330 učenika i učenica primijenjen je upitnik ITI-VIII (Kopić, Vranić i Zarevski, 2007.). Pokazao se trend da učenice u opisu inteligentne osobe veći značaj daju praktičnoj inteligenciji i motivaciji, a učenici kognitivnim sposobnostima, interpersonalnim osobinama, «akademskoj» inteligenciju i verbalnim sposobnostima te osobinama ličnosti i fizičkim karakteristikama. Također postoji trend da s povećanjem mjesta stanovanja sudionici kognitivne sposobnosti smatraju važnijima u određenju inteligencije u odnosu na interpersonalne osobine, motivaciju, osobine ličnosti i fizičke karakteristike. Taj je nalaz razmatran u terminima razlika vrijednosti u kolektivističkim i individualističkim kulturama. Učenice u odnosu na učenike u većoj mjeri smatraju da na inteligenciju podjednako utječu naslijeđe i okolina te da uspjeh u školi ovisi o inteligenciji. Najveći dio sudionika smatra kako nema spolnih razlika u ranoj adolescentnoj (48%) i odrasloj dobi (45%) u inteligenciji. Učenici sa sela i iz manjeg grada, u odnosu na učenike iz većeg grada, u većoj mjeri smatraju da školovanje povećava inteligenciju, a vezu inteligencije i uspjeha u školovanju i poslu percipiraju jačom. 
536 |a Projekt MZOS  |f 130-1301683-1417 
546 |a ENG 
690 |a 5.06 
693 |a implicitne teorije inteligencije, rana adolescencija, spolne razlike, veličina mjesta stanovanja  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a implicit theories of intelligence, early adolescence, gender differences, size of the place of the residence  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |9 1013  |a Vranić, Andrea  |4 aut 
700 1 |9 1006  |a Zarevski, Predrag  |4 aut 
773 0 |t Odgojne znanosti  |x 1846-1964  |g 11 (2009), 1 ; str. 29-51  |w ffzg.(HR-ZaFF)238411 
856 |u http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62689  |y Elektronička verzija članka 
942 |c CLA  |t 1.01  |u 2  |z Znanstveni - clanak 
962 |w WOS:000268004400002  |s 2-s2.0-70450245277 
999 |c 308585  |d 308583