Sociokulturni kapital i gospodarska tranzicija
Autor u radu analizira socio-kulturnu pozadinu ekonomske tranzicije u postkomunističkim društvima, s posebnim naglaskom na hrvatsku privatizaciju. U prvom se dijelu raspravlja o teorijskim aspektima socijalne i kulturne ukorijenjenosti (embeddedness) ekonomskih aktivnosti i pripadajućih institucion...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:310681/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Privatizacija i modernizacija Zbornici, knjiga 1. |
Glavni autor: | Štulhofer, Aleksandar (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
LEADER | 02660naa a2200229uu 4500 | ||
---|---|---|---|
008 | 131111s1998 xx hrv|d | ||
020 | |a 9536666-00-6 | ||
035 | |a (CROSBI)30657 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Štulhofer, Aleksandar | |
245 | 1 | 0 | |a Sociokulturni kapital i gospodarska tranzicija / |c Štulhofer, Aleksandar. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Social capital and economic transition | |
300 | |a 195-210 |f str. | ||
520 | |a Autor u radu analizira socio-kulturnu pozadinu ekonomske tranzicije u postkomunističkim društvima, s posebnim naglaskom na hrvatsku privatizaciju. U prvom se dijelu raspravlja o teorijskim aspektima socijalne i kulturne ukorijenjenosti (embeddedness) ekonomskih aktivnosti i pripadajućih institucionalnih rješenja. Na tragu ideja nove institucionalne ekonomije i nove ekonomske sociologije istaknuto je nekoliko temeljnih činitelja socioekonomskog razumijevanja ekonomskih akcija: a) važnost formalnih i neformalnih institucija, b) povijesni kontinuitet institucija, c) funkcionalnost institucija na temelju stabilnosti, d) različitost između funkcionalnosti i optimalnosti. Sve su te premise-činitelji razvijene u pojmu socijalnog/sociokulturnog kapitala. Socijalni kapital obuhvaća tri dimenzije. Prvo, povjerenje ono smanjuje transakcijske troškove i jača stvaranje poznaničkih mreža; drugo, recipročnost ta dimenzija osigurava stabilnost suradničkih odnosa među ekonomskim akterima; treća dimenzija jest ograničena solidarnost, koja omogućuje da se suradnja ekonomski aktera proširuje i izvan obiteljskih, tj. primarnih grupa. U drugom se dijelu rada, na temelju empirijske i sekundarne građe, testira postavljeni model socijalnog kapitala. Sukladno međunarodnim podacima (World Value Study survey, 1995) zemlje u tranziciji, uključujući Hrvatsku, obilježava manji socijalni kapital nego li razvijene europske zemlje. No, uspješna ekonomska tranzicija u Hrvatskoj i drugim postsocijalističkim zemljama zahtjeva široku politiku jačanja suradnje među ekonomskim akterima i građanima i obeshrabrivanje oportunističkog ponašanja i političkog klijentelizma. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 01940110 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 5.05 | ||
693 | |a privatizacija, sociokulturni kapital, tranzicija, Hrvatska |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a (privatization, socio-cultural capital, transition, Croatia |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Privatizacija i modernizacija |d Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 1998 |k Zbornici, knjiga 1. |n Rogić, Ivan ; Zeman, Zdenko |z 953-6666-00-6 |g str. 195-210 | |
942 | |c POG |t 1.16.1 |u 1 |z Znanstveni | ||
999 | |c 310681 |d 310679 |