Moderno društvo i pretpostavke vizija svijeta
Pitanje budućnosti staro je koliko i društvo, ali se o njemu različito razmišljalo. Prvobitna društva ne poznaju distinkcije između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti a u religijama svijet je stvoren pa je budućnost čovjekov ovozemaljski koevolutivni put. Moderno društvo shvaća budućnost kao prosto...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:310914/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
ZNANOST ZA 21. STOLJE]E. Znanstvena čitanka Kluba hrvatskih humboldtovaca Budin, Leo ; Roić Sanja |
| Glavni autor: | Cifrić, Ivan (-) |
| Vrsta građe: | Članak |
| Jezik: | hrv |
| LEADER | 02396naa a2200229uu 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 008 | 131111s2001 xx hrv|d | ||
| 020 | |a 9539733-1-6 | ||
| 035 | |a (CROSBI)103624 | ||
| 040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
| 100 | 1 | |a Cifrić, Ivan | |
| 245 | 1 | 0 | |a Moderno društvo i pretpostavke vizija svijeta / |c Cifrić, Ivan. |
| 246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Modern Society and World Vision Presumptions | |
| 300 | |a 19-33 |f str. | ||
| 520 | |a Pitanje budućnosti staro je koliko i društvo, ali se o njemu različito razmišljalo. Prvobitna društva ne poznaju distinkcije između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti a u religijama svijet je stvoren pa je budućnost čovjekov ovozemaljski koevolutivni put. Moderno društvo shvaća budućnost kao prostor otvorene ljudske kreacije u kojoj dominira ideja razvoja a vrijeme postaje mjerilo promjena. Usprokos usponu znanosti predviđanja budućnosti su kondicionalna, pa se traga za novim paradigmama, ali se ne odustaje od ideje razvoja. Ekonomsku racionalnost zamjenjuje ekološka s dva ključna pojma: "održivost" i "raznolikost". Autor polazi od teze da na budućnost utječu prošlost, sadašnjost i vizije, pa pokazuje (znanstveno-tehnološka, socijalna) postignuća i proturječno nasljeđe 20. stoljeća (sukobe) kao sadržaj s kojim čovječanstvo ulazi u 21. stoljeće. Veliki su iskoraci let u svemir, prodor u atomsku jezgru i ljuski genom, ali su nerazriješena pitanja porasta svjetskog stanovništva, moguća anarhičnost razvoja uporabom znanstveno-tehničke moći te odnos prema prirodi. Autorova je teza da biokibernetska revolucija zatvara jedan ciklus ljudske kulture (od neolitske preko industrijske revolucije) i otvara mogućnosti nastanka "treće prirode", kao novog antropološkog spiralnog koraka. | ||
| 536 | |a Projekt MZOS |f 130700 | ||
| 546 | |a HRV | ||
| 690 | |a 5.05 | ||
| 693 | |a biokibernetska revolucija, budućnost, moderno društvu, "treća priroda", vizije svijeta |l hrv |2 crosbi | ||
| 693 | |a bio-cybernetic revolution, future, twenty-first century, modern society, "the thrid nature", visions of the world |l eng |2 crosbi | ||
| 773 | 0 | |t ZNANOST ZA 21. STOLJE]E. Znanstvena čitanka Kluba hrvatskih humboldtovaca |d Zagreb : Klub hrvatskih humboldtovaca, 2001 |n Budin, Leo ; Roić Sanja |z 953-9733-1-6 |g str. 19-33 | |
| 942 | |c POG |t 1.16.2 |u 1 |z Pregledni | ||
| 999 | |c 310914 |d 310912 | ||