Kalkovi - jedan oblik jezičnoga posuđivanja u hrvatskom i drugim slavenskim jezicima
Slavenski jezici koji pripadaju istočnome ili zapadnome kulturno-civilizacijskom krugu pokazuju različit odnos prema kalkiranju, koji je, ovisno o društvenim prilikama, bio povezan i s purističkim nastojanjima. Istočnoslavenski su jezici, uključujući i južne koji pripadaju istoj povijesnojezičnoj i...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:312374/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim. 1. Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim ; knj. 1 |
Glavni autori: | Turk, Marija (-), Sesar, Dubravka (Author) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
Online pristup: |
Elektronička verzija (FF Open Press) |
LEADER | 02592naa a2200313uu 4500 | ||
---|---|---|---|
003 | HR-ZaFF | ||
005 | 20200512171956.0 | ||
008 | 131111s2009 xx hrv|d | ||
999 | |c 312374 |d 312372 | ||
020 | |a 978-953-175-359-3 | ||
024 | 7 | |2 doi |a 10.17234/9789531753593.12 | |
035 | |a (CROSBI)449390 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Turk, Marija | |
245 | 1 | 0 | |a Kalkovi - jedan oblik jezičnoga posuđivanja u hrvatskom i drugim slavenskim jezicima / |c Turk, Marija ; Sesar, Dubravka. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Calque - a form of linguistic borrowing in Croatian and other Slavic languages | |
300 | |a 111-119 |f str. | ||
520 | |a Slavenski jezici koji pripadaju istočnome ili zapadnome kulturno-civilizacijskom krugu pokazuju različit odnos prema kalkiranju, koji je, ovisno o društvenim prilikama, bio povezan i s purističkim nastojanjima. Istočnoslavenski su jezici, uključujući i južne koji pripadaju istoj povijesnojezičnoj i civilizacijskoj grupaciji, u procesu normiranja bili otvoreniji prema posuđenicama ili preuzimanju neslavenskih europeizama posredstvom drugih slavenskih jezika. Jezici koji pripadaju zapadnom kulturno-civilizacijskom krugu pokazuju različit odnos prema kalkiranju. Poljski je imao najravnomjerniji razvitak i najmanje potrebe za kalkiranjem, a češki je za kalkiranje bio potpuno otvoren. Slovenski je bio u sferi izrazitoga njemačkoga i češkoga utjecaja, a slovački mađarskoga i češkoga. Hrvatski je jezik, pokazujući tek djelomičnu tolerantnost prema kalkiranju, bio u sferi njemačkih, talijanskih i mađarskih utjecaja. Pojedini su slavenski jezici, zahvaljujući visokom stupnju svoje standardnosti u pojedinim razdobljima procesa standardizacije, mogli preuzeti i posredničku ulogu u kalkiranju. | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 009-1300749-0629 | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300869-0634 | ||
536 | |a Projekt MZOS |f 130-1300869-0885 | ||
546 | |a HRV | ||
690 | |a 6.03 | ||
693 | |a kalk, purizam, hrvatski, češki, slovački, slovenski, poljski, ruski, njemački, mađarski |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a calque, purism, Croatian, Czech, Slovakian, Slovenian, Polish, Russian, German, Hungarian |l eng |2 crosbi | ||
700 | 1 | |9 444 |a Sesar, Dubravka |4 aut | |
773 | 0 | |t Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim. 1. |d Zagreb : FF press, Filozofski fakultet, 2009 |k Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim ; knj. 1 |h 239 |n Sesar, Dubravka |z 978-953-175-359-3 |g str. 111-119 | |
856 | 4 | 1 | |7 0 |u https://doi.org/10.17234/9789531753593.12 |z Elektronička verzija (FF Open Press) |
942 | |c POG |t 1.16.1 |u 2 |z Znanstveni |