Usvajanje hrvatskoga u jednojezičnome i dvojezičnome razvoju: poredbena analiza na primjeru usvojenosti padeža

Obilježa jezičnoga razvoja u jednojezične djece razlikuju se od obilježja istodobnoga usvajanja (tzv. simultana dvojizičnost) dvaju jezika. Premda dijete u ranoj dobi može gotovo ravnopravno ovladati dvama jezičnima sustavima, ustrojavanje dvaju jezika ima svoje zakonitosti koje ne preslikavaju ono...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:314034/Details
Glavni autori: Kovačević, Melita (-), Jelaska, Zrinka (Author)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
LEADER 02936naa a2200253uu 4500
008 131111s2003 xx 1 hrv|d
035 |a (CROSBI)114913 
040 |a HR-ZaFF  |b hrv  |c HR-ZaFF  |e ppiak 
100 1 |a Kovačević, Melita 
245 1 0 |a Usvajanje hrvatskoga u jednojezičnome i dvojezičnome razvoju: poredbena analiza na primjeru usvojenosti padeža /  |c Kovačević, Melita ; Jelaska, Zrinka. 
246 3 |i Naslov na engleskom:  |a Acquistion of Croatian in monolingual and bilingual development: comparative analysis of the case knowledge 
300 |f str. 
520 |a Obilježa jezičnoga razvoja u jednojezične djece razlikuju se od obilježja istodobnoga usvajanja (tzv. simultana dvojizičnost) dvaju jezika. Premda dijete u ranoj dobi može gotovo ravnopravno ovladati dvama jezičnima sustavima, ustrojavanje dvaju jezika ima svoje zakonitosti koje ne preslikavaju ono što se događa tijekom usvajanja jednoga jezika. S jedne su strane različitosti uvjetovane činjenicom da dijete mora usvojiti sve jezične sastavnice obaju jezika, no one zrcale i tipološka obilježja ciljanih jezika. Kao morfološki razveden jezik s razmjerno slobodnim redom riječi, hrvatski je zanimljiv i za opisivanje jednojezičnoga razvoja i za poredbene analize u dvojezičnome razvoju, naročito kad se jezici usvajanja tipološki razlikuju. U ovome se radu raspravlja o usvojenosti i razumijevanju padeža u tri skupine sedmogodišnje djece. Prva su skupina jednojezična djeca kojoj je hrvatski materinski i okolinski jezik, tj. jezik sredine. Druga su skupina dvojezična djeca kojoj je talijanski materinski (obiteljski) jezik, a hrvatski i talijanski okolinski &#8211 ; ; u sredini gdje žive oba se jezika ravnopravno rabe, ali se djeca školoju samo na hrvatskome. Treća su skupina djeca kojima je materinski jezik hrvatski, a okolinski njemački (i jezik sredine i jezik na kojemu se školuju). Oblikovanim rečeničnim zadacima ispitan je veliki broj djece u Zagrebu, Istri i Austriji. Rezultati pokazuju različite stupnjeve jezičnoga znanja te svojstvena odstupanja. Na primjeru razumijevanja padeža, uključujući i njihov položaj u odnosu na red riječi, razmotrit će se obilježja jednojezičnoga usvajanja hrvatskoga za razliku od dvojezičnoga usvajanja hrvatskoga, posebno prijenos ili potiranje koje se pojavljuje u procesu usvajanja i ovladavanja dvama jezicima različitih obilježja: hrvatskome i talijanskome, odnosno hrvatskome i njemačkome. 
536 |a Projekt MZOS  |f 0013002 
536 |a Projekt MZOS  |f 0130438 
546 |a HRV 
690 |a 5.08 
690 |a 6.03 
693 |a jezični razvoj, dvojezičnost, padež  |l hrv  |2 crosbi 
693 |a language devlopment, bilingualism, case  |l eng  |2 crosbi 
700 1 |a Jelaska, Zrinka  |4 aut 
773 0 |a Treći hrvatski slavistički kongres (15-19.10.2003. ; Zadar, Hrvatska) 
942 |c RZB  |u 1  |v Nista  |z Znanstveni - Predavanje - Nista 
999 |c 314034  |d 314032