Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. i reprezentacijska paradigma nove državne kulturne politike
Svjetske izložbe u razdoblju između dva svjetska rata postaju specifična reprezentacijska paradigma koja u obličju idealizirane slike svijeta objedinjava raznorodne segmente kulturne produkcije i politike. Pariška izložba 1937. u tom smislu označava kulminacijsku točku medijalizacije složenih odnosa...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/ffzg.KOHA-OAI-FFZG:336175/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Radovi Instituta za povijest umjetnosti 37 (2013) 37 ; str. 179-192 |
Glavni autor: | Galjer, Jasna (-) |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
Online pristup: |
http://hrcak.srce.hr/138253 |
LEADER | 03118naa a22002777i 4500 | ||
---|---|---|---|
003 | HR-ZaFF | ||
005 | 20180114165805.0 | ||
008 | 150113p20132014hr |||||||||||||| ||hrv|d | ||
999 | |c 336175 |d 336172 | ||
035 | |a (CROSBI)689139 | ||
040 | |a HR-ZaFF |b hrv |c HR-ZaFF |e ppiak | ||
100 | 1 | |a Galjer, Jasna |9 478 | |
245 | 1 | 0 | |a Jugoslavenski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. i reprezentacijska paradigma nove državne kulturne politike / |c Galjer, Jasna. |
246 | 3 | |i Naslov na engleskom: |a Yugoslav Pavilion at the World Exhibition in Paris (1937) and the Role of Zagreb's Public School of Crafts in Creating the Representational Paradimg of the State's New Cultural Policy ) | |
300 | |a 179-192 |f str. | ||
363 | |b 37 |i (2014) | ||
500 | |a Radovi IPU br. 37 za 2013. objavljen je u 2014. | ||
520 | |a Svjetske izložbe u razdoblju između dva svjetska rata postaju specifična reprezentacijska paradigma koja u obličju idealizirane slike svijeta objedinjava raznorodne segmente kulturne produkcije i politike. Pariška izložba 1937. u tom smislu označava kulminacijsku točku medijalizacije složenih odnosa moći na globalnoj sceni. Njihova slojevitost nalazi autentični izraz u izložbenoj arhitekturi, gdje tradicionalizam i modernizam uobličavaju kulturno povijesne i sociopolitičke kodove poput totalitarizma i demokracije. U članku se na osnovi arhivske dokumentacije detaljno rekonstruira genealogiju i analizira nastup Kraljevine Jugoslavije na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. od inicijalne faze, prikaza natječaja za projekt paviljona, njegove realizacije i cjelokupne organizacije nastupa do rekonstrukcije postava po prostornim i tematskim cjelinama te recepcije u medijima i javnosti. Primjenom historiografskog modela tumačenja i kontekstualnim pristupom analiziraju se pojedini aspekti promoviranja nacionalnog identiteta tadašnje Jugoslavije. Posebno se razmatra udio hrvatskih autora i zagrebačke Državne obrtne škole, čija uloga u afirmiranju kulturne politike na međunarodnim izložbama između dva svjetska rata i u okviru procesa modernizacije društvene sredine dosad nije bila predmet sustavnog istraživanja. Na temelju brojnih novih spoznaja članak prvi put donosi integralni prikaz paviljona koji ne uključuje samo arhitekturu već i izložbeni postav, kao i neopravdano zanemarivanu Bosansku kuću, u čijoj je realizaciji također ključnu ulogu imala zagrebačka Obrtna škola, što nužno nameće potrebu za novom interpretacijom i valorizacijom. | ||
536 | |a Tiskano 2014. |f Projekt / tema: 101-0000000-3046 | ||
546 | |a HRV | ||
693 | |a Svjetske izložbe, Pariz 1937., izložbena arhitektura, jugoslavenski paviljon, Državna obrtna škola, Josip Seissel |l hrv |2 crosbi | ||
693 | |a world exhibitions, Paris 1937, exhibition architecture, Yugoslav Pavilion, Public School of Crafts, Josip Seissel |l eng |2 crosbi | ||
773 | 0 | |t Radovi Instituta za povijest umjetnosti |x 0350-3437 |g 37 (2013) 37 ; str. 179-192 |g Radovi IPU br. 37 za 2013. objavljen je u 2014. | |
856 | |u http://hrcak.srce.hr/138253 | ||
942 | |c CLA |t 1.01 |u 2 |z Znanstveni | ||
962 | |s od 2015 |