|
|
|
|
| LEADER |
03626cam a2200385 i 4500 |
| 001 |
NSK01000175044 |
| 003 |
HR-ZaNSK |
| 005 |
20200214195229.0 |
| 008 |
961104s1996 ci a m 000 0 hrv |
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)175246
|
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)961104012
|
| 035 |
|
|
|a (HR-ZaNSK)000175044
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaNSK
|b hrv
|c HR-ZaNSK
|e ppiak
|
| 041 |
0 |
|
|a hrv
|
| 044 |
|
|
|a ci
|c hr
|
| 080 |
|
|
|a 355.018(497.5)
|
| 080 |
|
|
|a 338.14(497.5)
|
| 100 |
1 |
|
|a Pavković, Mate
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Ratne štete i politika obnove Hrvatske :
|b doktorska disertacija /
|c Mate Pavković.
|
| 260 |
|
|
|a Zagreb :
|b M. Pavković,
|c 1996
|e ([s. l. :
|f s. n.])
|
| 300 |
|
|
|a 261 list :
|b table, graf. prikazi, ilustr. djelomično u bojama ;
|c 30 cm.
|
| 500 |
|
|
|a Doktor društvenih, humanističkih i teoloških znanosti - politologija.
|
| 500 |
|
|
|a mentor: Vlatko Mileta; Komisija za ocjenu: Vlatko Mileta, Božidar Javorović, Pavle Mihalj; Komisija za obranu: Vlatko Mileta, Božidar Javorović, Pavle Mihalj; datum obrane: 07.10.1996.; datum promocije: 04.07.1997.
|
| 502 |
|
|
|a Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Zagreb, Zagreb, 1996
|
| 504 |
|
|
|a Bibliografija: str. 254-260
|
| 504 |
|
|
|a Sažetak
|
| 520 |
|
|
|a Sažetak: Ratne štete su popratna pojava svih ratova. Novija i razornija oružja nanose veće štete. Ako je nanošenje šteta u funkciji ostvarenja nekog cilja, a ne samo popratna pojava rata, štete su još veće. To je slučaj u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Ratne štete su kroz povijest različito tretirane i naplaćivane. U ovom stoljeću se one promatraju kao štete koje agresori nanose žrtvi agresije, koja ima pravo na naknadu. Međutim, naknada sve manje odgovara počinjenoj šteti. Hrvatska je u ovom ratu, prema dosadašnjim nepotpunim procjenama, pretrpjela materijalnu štetu u visini od 27 milijardi USD. Štete u gospodarstvu su nešto veće od onih u društvenim djelatnostima. Nema nijedne djelatnosti i područja života kojemu nisu nanijete određene štete.
|
| 520 |
|
|
|a U teritorijalnom pogledu, štete su najveće na područjima uz bojišnicu i na pravcima agresorovih najžešćih udara i želja za prodorom. Pored šteta pričinjenih u ratnim operacijama, Hrvatskoj je oduzeta imovina u vrijednosti 1,6 milijardi USD u drugim republikama bivše SFRJ, posebno u Srbiji i Crnoj Gori. Osim toga, njena neto potraživanja po pravu sukcesije bivše SFRJ iznose najmanje 16,8 milijardi USD. Hrvatska bi na ime naknade za počinjene štete i otetu imovinu te po sukcesiji trebala od Srbije, odnosno SRJ, dobiti 45,4 milijarde USD. Ta sredstva trebala bi biti osnovica obnove svega što je razoreno, uništeno, oštećeno i opljačkano. Svjetska iskustva nakon II. svjetskog rata pokazuju da se naknada štete ne postiže ni lako ni u visini stvarne štete. Naknada je u praksi mnogostruko manja od stvarno počinjene štete.
|
| 520 |
|
|
|a Na to utječu različiti činioci, o kojima će ovositi i uspjeh Hrvatske u naplati svojih šteta. Problem je, što Srbija i Crna Gora nikada nisu priznale da su izvršile agresiju na Hrvatsku, što rat na ovom prostoru proglašavaju građanskim, što vojnički nisu dokraja pobijeđene i što ne postoji jedinstvena volja međunarodne zajednice, da agresora prisili na naknadu štete. Bez obzira na sve, Hrvatska treba agresoru podnijeti zahtjev za naknadu počinjene štete i boriti se, da on bude naplaćen.
|
| 650 |
|
7 |
|a Domovinski rat (1991.-1995.)
|x Ratne štete
|2 nskps
|
| 981 |
|
|
|p CRO
|r HRB1996
|
| 998 |
|
|
|n DCD
|c dkro9802
|c rjkp9803
|
| 852 |
4 |
|
|j DCD-ZG-199/96
|
| 876 |
|
|
|e DCD
|a 199/1996
|
| 886 |
0 |
|
|2 unimarc
|b 03295iam0 2200313 450
|