|
|
|
|
| LEADER |
06476cam a2200445 i 4500 |
| 001 |
NSK01000176878 |
| 003 |
HR-ZaNSK |
| 005 |
20160428101332.0 |
| 008 |
961125s1995 ci a m 000 0 hrv |
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)177082
|
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)961125004
|
| 035 |
|
|
|a (HR-ZaNSK)000176878
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaNSK
|b hrv
|c HR-ZaNSK
|e ppiak
|
| 041 |
0 |
|
|a hrv
|
| 044 |
|
|
|a ci
|c hr
|
| 080 |
1 |
|
|a 902/904
|2 MRF 2011.
|
| 080 |
1 |
|
|a 94(497.5)
|2 MRF 2011.
|
| 080 |
1 |
|
|a (043)
|2 MRF 2011.
|
| 100 |
1 |
|
|a Starac, Alka
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji :
|b Društveno i pravno uređenje prema natpisnoj i arheološkoj građi : (doktorska disertacija) /
|c Alka Starac.
|
| 260 |
|
|
|a Zagreb :
|b A. Starac,
|c 1995
|e ([s. l. :
|f s. n.])
|
| 300 |
|
|
|a 602 str., [21] prilozi :
|b ilustr. ;
|c 30 cm.
|
| 502 |
|
|
|a Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1995
|
| 504 |
|
|
|a Bibliografija: str. 557-602, i uz poglavlja
|
| 504 |
|
|
|a Sažetak
|
| 520 |
|
|
|a Sažetak: Rimska Histrija i Liburnija dvije su susjedne regije koje su se u početku Principata našle razdvojene administrativnom granicom i to na takav način da je Histrija pripala Italiji, a Liburnija provinciji. Ova je administrativna podjela bila rezultat brojnih faktora, a također je u kasnijem razdoblju uvjetovala povijesni razvoj ovih regija. Sličnosti i razlike u pojedinim aspektima društvenog, upravnog i financijskog života predstavljaju opsežnu temu unutar koje smo pokušali prikazati najvažnije pravce, sistem i razvitak rimske vlasti, organizaciju uprave na općinskom nivou i postupno napredovanje međusobnih odnosa između Rimske države, općine i pojedinca na datom prostoru. Zbog opširnosti teme, nije bilo prostora za dublje zalaženje u pojedinačna pitanja gradske ili državne uprave.
|
| 520 |
|
|
|a Rad je podijeljen u tri odjeljka: u prvom je obrađena Histrija, u drugom Liburnija, a u trećem neki općeniti momenti municipalne konstitucije i uprave na oba područja. Odjeljci posvećeni Histriji i Liburniji sadržavaju poglavlja o predrimskoj povijesti eponimnih naroda, prvenstveno poznatoj na temelju antičkih historiografskih i geografskih izvora. Nastupom rimske vlasti, organizirana je provincijalna uprava čijim se najvažnijim karakteristikama bave naredna poglavlja. Pri tome je obraćena pažnja na pravosuđe i zakonodavstvo, pitanja vlasništva nad zemljom, oblike i dodjelu građanskog prava.
|
| 520 |
|
|
|a Urbanizacija se manifestirala na različite načine u Histriji i u Liburniji, što je osobito vidljivo u omjeru zastupljenosti pojedinih urbanih tvorevina kao što su kolonija, municipij, opidum, te neurbaniziranih zajednica i postupaka koji su na takve zajednice primjenjivani, poput atribucije. Posebna su poglavlja posvećena provedbi cenza, prikupljanju tributa i razgranatoj mreži ubiranja mnogobrojnih indirektnih poreza, vektigalija. U razdoblju Principata, odvijale su se postupne promjene financijskih, upravnih i pravosudnih sistema. U pogledu financijske administracije koja je sve više ulazila pod fiskalnu kontrolu, Histrija i Liburnija nalazile su se više puta i u više oblika povezane u jedinstvenu administrativnu cjelinu pod upravom istog funkcionera, pri čemu granica između Italije i provincije nije predstavljala nikakvu zapreku.
|
| 520 |
|
|
|a U oblasti pravosuđa, naprotiv, granica Italije ostala je uvijek striktno poštovana. Histrija se pokazuje prostorom od osobitog interesa u pogledu fiskalnih patrimonijalnih dobara i njihove administracije, budući da su se na tom prostoru nalazili brojni i prostrani carski posjedi čija se količina s vremenom sve više povećavala. U histarskim je gradovima dokumentirano postojanje centralnog patrimonijalnog prokuratorskog ureda za pokrajinu i podružnog subprokuratorskog ureda. Liburnija se izdvaja specifičnim beneficijama imuniteta i italskog prava dodijeljenog pojedinim razmjerno beznačajnim municipijima; nema osnove sumnjati u imunitet liburnskih zajednica, ali italsko pravo nije u pisanim izvorima dovoljno solidno dokumentirano da bi se moglo prihvatiti bez rezerve.
|
| 520 |
|
|
|a Budući dijelom provincije, Liburnija je za razliku od Histrije podlijegala u Principatu redovitom novačenju, a na njenom se teritoriju nalazio i vojni logor Burnum. Vojno je prisustvo svedeno na minimum odlaskom legije iz Burnuma g. 80., no nije u potpunosti iščeznulo. Daljnja je specifičnost rimskodobne Liburnije poistovjećenje etnonima s prostranstvom Skardonitanskog sudskog konventa koje je obuhvaćalo predrimsku Liburniju zajedno s Japodijom. Postanku Skardonitanskog, odnosno Liburnskog konventa prethodila je augustejska prefektura u kojoj su bila objedinjena ista dva etnička područja. U razvijenom Principatu pojavljuje se usamljeno epigrafsko svjedočanstvo o oformljenju provincije Liburnije pod upravom prokuratora centenarija s pravom izricanja smrtnih osuda.
|
| 520 |
|
|
|a Provincija Liburnija nije bila dugog vijeka, i za svog je trajanja uslijed nekih izvanrednih uvjeta kontinuirano potpadala pod jurisdikciju provincijalnog upravitelja. Odjeljci posvećeni Histriji i Liburniji završavaju sažetim pregledom povijesti municipalne konstitucije pojedinih općina i pregledom različitih hipoteza vezanih uz osnutak gradova i stupanj građanskog prava kojeg su pri osnutku stekli. Popisu liburnskih općina priključen je i letimičan pregled općina Japodije, koja je činila dio rimske administrativne Liburnije. Posljednji odjeljak sadržava osnovne momente municipalne konstitucije i uprave s paralelnim pogledom na općine Histrije i Liburnije.
|
| 520 |
|
|
|a Prikazom je problem municipalnog građanskog prava i različite pravno nejednake kategorije pripadnika jedne iste općine, građanske dužnosti i počasna zvanja, sakralne, obrazovne, zdravstvene i socijalne funkcije unutar općine, kao i pitanja municipalnih financija i izvođenja javnih radova. Prikazana je također posljednja, najniže rangirana kategorija društvene organizacije, kategorija profesionalnih ili vjerskih udruženja. Nakon zaključnih razmatranja, popisana je upotrijebljena literatura.
|
| 650 |
|
7 |
|a Arheološki nalazi
|z Istra
|y Antika
|v Disertacije
|2 nskps
|
| 651 |
|
7 |
|a Istra
|x Povijest
|y Do 7. st.
|v Disertacije
|2 nskps
|
| 710 |
2 |
|
|a Filozofski fakultet (Zagreb)
|4 dgg
|
| 981 |
|
|
|p CRO
|r HRB1995
|
| 998 |
|
|
|n DCD
|c zvdo9802
|c rjki9803
|c rjkp9803
|c bpap160428
|
| 852 |
4 |
|
|j DCD-ZG-223/96
|
| 876 |
|
|
|e DCD
|a 223/1996
|
| 886 |
0 |
|
|2 unimarc
|b 05963iam0 2200337 450
|