|
|
|
|
| LEADER |
07621cam a2200493 i 4500 |
| 001 |
NSK01000189502 |
| 003 |
HR-ZaNSK |
| 005 |
20110602121300.0 |
| 008 |
970513s1996 ci a m 000 0 hrv |
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)189710
|
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)970513007
|
| 035 |
|
|
|a (HR-ZaNSK)000189502
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaNSK
|b hrv
|c HR-ZaNSK
|e ppiak
|
| 041 |
0 |
|
|a hrv
|
| 044 |
|
|
|a ci
|c hr
|
| 080 |
|
|
|a 633.11:631.523
|2 MRF 1998.
|
| 080 |
|
|
|a (043.3)
|2 MRF 1998.
|
| 100 |
1 |
|
|a Barić, Marijana
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Kombinacijska sposobnost i nasljednost nekih kvantitativnih svojstava pšenice (Triticum aestivum L.) :
|b doktorska disertacija /
|c Marijana Barić.
|
| 260 |
|
|
|a Zagreb :
|b M. Barić,
|c 1996
|e ([s. l. :
|f s. n.])
|
| 300 |
|
|
|a 116 listova :
|b table, graf. prikazi ;
|c 30 cm.
|
| 500 |
|
|
|a Doktor biotehničkih znanosti - agronomija
|
| 500 |
|
|
|a mentor: Zdravko Martinić-Jerčić; Komisija za ocjenu: Zdravko Martinić-Jerčić, Vinko Kozumplik, Josip Kovačević; Komisija za obranu: Vinko Kozumplik, Zdravko Martinić-Jerčić, Josip Kovačević; datum obrane: 16.09.1996.;
|
| 502 |
|
|
|a Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 1996
|
| 504 |
|
|
|a Bibliografija: str. 101-111
|
| 504 |
|
|
|a Summary
|
| 520 |
|
|
|a Sažetak: Kod šest ozimih pšenica (Marija, Ana, Dukat, Sivka, Skopjanka, Balkan) važnih u našoj proizvodnji i oplemenjivanju, procijenjena je u polovičnom dialelu opća (OKS) i specifična (SKS) kombinacijska sposobnost za visinu primarne vlati, duljinu primarnog klasa, broj plodnih klasića primarnog klasa, broj plodnih vlati po biljci, masu i broj zrna primarnog, prosječnog klasa i biljke, te masu 1000 zrna. Sorte Skopjanka, Marija i Dukat očitovale su OKS za najveći broj istraživanih svojstava, Ana samo za sniženje visine stabljike, a Balkan za povećanje broja plodnih vlati po biljci. Velika srednja vrijednost za većinu svojstava i opravdana SKS očitovale su se u križanjima: Marija x Skopjanka, Skopjanka x Dukat, Marija x Dukat, Marija x Balkan i Balkan x Dukat.
|
| 520 |
|
|
|a U nijednoj kombinaciji križanja nije utvrđena SKS za duljinu primarnog klasa i broj plodnih klasića primarnog klasa. Nasljednost u širem (hš) i užem (hu) smislu procijenjena je u dvije gustoće sklopa (100 i 400 biljaka/m ) i sedam kombinacija križanja za iste osobine. Procijenjena nasljednost u širem smislu (hš), za komponente uroda kretala se od niske (0.208) do visoke (0.784) u kombinacijama križanja. Najveća prosječna nasljednost za sve kombinacije križanja utvrđena je za broj zrna po biljci (0.642) i masu 1000 zrna (0.627), a najmanja za duljinu primarnog klasa (0.337) i masu zrna prosječnog klasa (0.388). Procjenjena nasljednost u širem smislu (hš) u gušćem sklopu bila je manja u svim kombinacijama križanja za sve osobine od 0.005 do 0.583 zavisno o kombinaciji križanja.
|
| 520 |
|
|
|a Najmanja razlika u procijenjenoj nasljednosti u širem smislu (hš) prosječna za sve kombinacije križanja utvrđena je za duljinu primarnog klasa (0.002), a najveća za broj zrna po biljci (0.311). Procjena nasljednosti u užem smislu (hu) bila je manja u gušćem nego u rjeđem sklopu za broj plodnih vlati po biljci, te masu i broj zrna po biljci u svim kombinacijama križanja od 0.186 do 0.288. U nekim slučajevima nasljednost u užem smislu (hu) bila je veća od nasljednosti u širem smislu (hš), što je neočekivani rezultat, koji je moguće objasniti malim uzorkom F2 generacije, a posebno povratnih križanja. Povećanje gustoće sklopa (100 na 400 biljaka/m ) bilo je dovoljno za opravdano smanjenje prosječnog broja klasova po biljci, mase zrna primarnog klasa te mase i broja zrna biljke.
|
| 520 |
|
|
|a Niti jedan roditelj na povećanje gustoće sklopa nije reagirao opravdanim smanjenjem visine primarne vlati, duljine primarnog klasa, mase 1000 zrna i broja zrna u prosječnom klasu. Dukat i Skopjanka roditeljski su genotipovi koji povećanjem gustoće sklopa nisu opravdano mjenjali srednje vrijednosti niti jedne osobine. Kao najpogodniji roditelj za buduća kombinacijska križanja mogu se preporučiti sorte Skopjanka, Marija i Dukat.
|
| 520 |
|
|
|a Summary: Six winter wheat varieties (Marija, Ana, Dukat, Sivka, Skopjanka and Balkan), important in our production and breeding were tested in semi-diallel crossings for general (GCA) and specific (SCA) combining ability for main culm height, main spike length, number of fertile spikelets on the main spike, number of fertile culms per plant, weight and number of kernels on the main average spike and on the plant as well as 1000-kernel weight. Varieties Skopjanka, Marija and Dukat exhibited GCA for the largest number of traits, Ana for reduced plant height only, while Balkan for increased fertile culms per plant. A large mean value for most traits and significant SCA were noted in crosses: Marija x Skopjanka, Skopjanka x Dukat, Marija x Dukat, Marija x Balkan, and Balkan x Dukat.
|
| 520 |
|
|
|a None of the combinations displayed SCA for main spike length and number of fertile spikelets on the main spike. Heritability in the broad (hb) and narrow (hn) sense was estimated in two plant densities (100 and 400 plants/m2) and in seven combinations of crossing for the same traits. The estimated heritability in the broad sense (hb) ranged for yield components from low (0.208) to high (0.784) among combinations of crossing. The highest mean heritability for all combinations of crossing was found for number of kernels per plant (0.642) and 1000-kernel weight (0.627). The lowest was found for main spike length (0.337) and kernel weight per average spike (0.388).
|
| 520 |
|
|
|a In the higher density the estimated heritability in the broad sense (hb) was lower in all combinations of crossing and for all traits ranging from 0.005 to 0.583 depending on the combination of crossing. The smallest difference in the estimated heritability in the broad sense (hb), averaged over all combinations of crossing, was found for the main spike length (0.002), while the largest was for the number of kernels per plant (0.311). The estimated heritability in the narrow sense (hn) was smaller in the higher density rather than in the lower one for the number of fertile culms per plant as well as for the weight and number of grains per plant in all combinations of crossing and ranged from 0.186 to 0.288.
|
| 520 |
|
|
|a In some cases heritability in the narrow sense (hn) was greater than the one in the broad sense (hb), which is an unexpected result, but can be explained by a small sample of the F2 generation, and especially by the small number of plains of backcrossing. Increase in plant density (from 100 to 400 plants/m2) was sufficient to cause significant reduction in mean number of spikes per plant, kernel weight on the main spike as well as for the weight and number of kernels on a plant. None of the parents responded to increased plant density with significant reduction in main culm height, main spike length, 1000-kernel weight and grain number on the average spike.
|
| 520 |
|
|
|a Dukat and Skopjanka are parental genotypes that did not exhibit significant change of mean values of any trait. Skopjanka, Marija and Dukat can be recommended as the most suitable parents for future combinations of crossing.
|
| 650 |
|
7 |
|a Pšenica
|x Genetički aspekti
|2 nskps
|
| 700 |
1 |
|
|a Martinić-Jerčić, Zdravko
|4 cns
|4 oth
|
| 700 |
1 |
|
|a Kozumplik, Vinko
|4 oth
|
| 700 |
1 |
|
|a Kovačević, Josip,
|c agronom,
|d 1950-
|4 oth
|
| 981 |
|
|
|p CRO
|r HRB1996
|
| 998 |
|
|
|c mzoi110602
|
| 852 |
4 |
|
|j DCD-ZG-174/97
|
| 876 |
|
|
|e DCD
|a 174/1997
|
| 886 |
0 |
|
|2 unimarc
|b 07297iam0 2200409 450
|