|
|
|
|
| LEADER |
08853cam a2200481 i 4500 |
| 001 |
NSK01000189980 |
| 003 |
HR-ZaNSK |
| 005 |
20140207120610.0 |
| 008 |
970519s1996 ci a m 000 0 hrv |
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)190188
|
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)970519054
|
| 035 |
|
|
|a (HR-ZaNSK)000189980
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaNSK
|b hrv
|c HR-ZaNSK
|e ppiak
|
| 041 |
0 |
|
|a hrv
|
| 044 |
|
|
|a ci
|c hr
|
| 080 |
|
|
|a 637.12:338.439.4(497.5)
|
| 100 |
1 |
|
|a Štefanić, Ivan
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Ekonomski model proizvodnje mlijeka u obiteljskim gospodarstvima istočne Hrvatske :
|b doktorska disertacija /
|c Ivan Štefanić.
|
| 260 |
|
|
|a Zagreb :
|b I. Štefanić,
|c 1996
|e ([s. l. :
|f s. n.])
|
| 300 |
|
|
|a 129 listova :
|b table, graf. prikazi djelomice u bojama, ;
|c 30 cm.
|
| 500 |
|
|
|a Doktor bitehničkih znanosti - agronomija
|
| 500 |
|
|
|a mentor: Petar Karoglan; Komisija za ocjenu: Stjepan Tanić, Petar Karoglan, Pavao Caput; Komisija za obranu: Stjepan Tanić, Petar Karoglan, Pavao Caput; datum obrane: 20.12.1996.;
|
| 502 |
|
|
|a Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 1996
|
| 504 |
|
|
|a Bibliografija: str. 93-114
|
| 504 |
|
|
|a Sažetak
|
| 520 |
|
|
|a Sažetak: Pretežit dio proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj odvija se na obiteljskim gospodarstvima. Broj krava kontinuirano se smanjuje već dugi niz godina, a obujam proizvodnje nije dostatan za pokrivanje domaćih potreba. Nakon 70 godina uzgojno-selekcijskog rada i 45 godina primjene umjetnog osjemenjivanja, prosječna proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima po kravi 1990/91. godine iznosi svega 1825 l godišnje. Kontrola mliječnosti obuhvaća manje od 1/7 krava, a prosječna robnost proizvodnje mlijeka iznosi 1990. godine svega 41,23%. Većina gospodarstava koja proizvode mlijeko u Republici Hrvatskoj ima svega jednu ili dvije muzne krave. Tako na području Vukovarsko-srijemske županije 5482 gospodarstava posjeduje krave, od toga 55% ima svega jednu kravu, a dodatnih 28% dvije krave.
|
| 520 |
|
|
|a Da bi proizvodnja na gospodarstvu mogla generirati dohodak paritetan drugim gospodarskim granama i osigurati blagostanje obitelji, gospodarstvo mora rasti i razvijati se. Kao temelj unaprijeđenja uzima se bolje korištenje već raspoloživih resursa. Uravnoteženi odnos profitabilnosti, likvidnosti i rizika poslovanja osigurat će da gospodarstvo počne rasti. Samu brzinu rasta determinirat će stupanj podrške i raspoloživi volumen kredita.Predlaže se i konzistentan i primjenjiv sustav ekonomskih pokazatelja i postupaka koji bi omogućio seljacima pravovremeno donošenje ispravne poslovne odluke. Osim toga, predlaže se cijeli spektar marketing i management strategija u cilju unaprijeđenja poslovanja.
|
| 520 |
|
|
|a Anketnim istraživanjem fokusiranim na 17% populacije proizvođača mlijeka (gospodarstva s 3 ili više krava) u 14 sela Vukovarsko-srijemske županije utvrđuje se sljedeće: prosječna proizvodnja mlijeka iznosi 3605,77+-1024,95 litara mlijeka s 3,65+-0,13% mm. Utvrđena robnost proizvodnje od 79,20+-7,07% je dvostruko veća od državnog prosjeka. Povećanjem obujma proizvodnje nije ostvaren napredak u organizaciji i managementu proizvodnje. Sve krave su držane na vezu, a upotrebljavaju se isključivo uređeji za mužnju u kante. Strojnu mužnju još uvijek ne koristi 5 gospodarstava. Trenutačno, silažu kukuruza u hranidbi ne koristi 11 gospodarstava, od kojih 8 nema niti izgrađenih kapaciteta za skladištenje silaže. Svega 6 gospodarstava koristi silažu zrna kukuruza, a siliranu lucernu niti jedno gospodarstvo.
|
| 520 |
|
|
|a Zbog nedostatka pašnjaka, ispaša se koristi na svega 15 gospodarstava u 7 od obuhvaćenih 14 sela. Najčešći sastojak osnovnog obroka muznih krava je sijeno lucerne, sušeno na tlu i balirano visokotlačnim prešama. Koncentrirani dio obroka sastoji se uglavnom od smjese prekrupljenih žitarica proizvedenih na vlastitom gospodarstvu. Količine variraju od 4-5kg, pa sve do 8-10kg dnevno. Minerale u hranidbi povremeno ili trajno koristi 11 gospodarstava, a kompletnu krmnu smjesu za muzne krave svega 3 gospodarstva. Automatskim pojilicama nije opremljeno 4 gospodarstva. Prosječna neto vrijednost gospodarstva u uzorku je 701872+-325584 kn, a stopa povrata na uložena sredstva -0,60+-4,76%. Temeljem stope povrata na uložena sredstva i povrata na uloženi rad gospodarstva se rangiraju unutar uzoraka, a uspješnost se analizira uporabom faktorske i regresijske analize.
|
| 520 |
|
|
|a Analiza uspješnosti gospodarstava specijaliziranih za proizvodnju mlijeka izdvaja nekoliko varijabli vezanih za rang. Prije svega to je troškovna učinkovitost. Slijede tip gospodarstva, udjel unajmljenih površina u ukupno obrađivanim površinama, obujam robne ratarske proizvodnje i proizvodnje tovne stoke i neto vrijednost gospodarstva. U modelu koji uključuje sva gospodarstva značajnim se pokazao i stupanj diverzifikacije proizvodnje. Zanimljivo je da temeljem poredbe uvjeta proizvodnje u Hrvatskoj i SAD proizlaze i neke relativne prednosti za proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. Prednosti hrvatskih seljaka su nizak stupanj zaduženosti, način plaćanja poreza i proces nasljeđivanja gospodarstva. Rezultati istraživanja predstavljaju početak baze podataka za svako gospodarstvo pojedinačno, ali i karakteristike cijele grupe.
|
| 520 |
|
|
|a Abstract: Family owned dairy farms produces the largest part of cow milk in Croatia. A number of cows decreasing for many years and domestic production can not cover national demands. After 70 years of breeding selection program and 45 year of artificial insemination useage the average milk yield is only 1,825 liters per cow and year. Production control covers less than 1/7 of the cows. The average market realization of milk in 1990 was 41.23%. Majority of family farms involved in dairy business have one or two cows. In Vukovar-srijem county of Eastern Croatia there are 5,482 dairy farms; 55% of them have only one cow, and additional 28% has two cows. To generate sufficient income for family living dairy farm ought to develop and grow. The better utilization of already existing resources on farm was the first assumption.
|
| 520 |
|
|
|a The balanced relation between profitability, liquidity and risk was the second assumption for farm growth. The dynamic of growth ought to be determined by level of support and available credit. A consistent and practical system of ratios and procedures was developed to support better business decision. In addition to that marketing and management strategies were reviewed and proposed as an improvement tool. The survey focused on 17% of dairy farms (farms with 3 and more cows) in Vukovar-srijem county shows following results: average milk yield is 3,605.77+-1,024.95 liters with 3.65+-0.13% MF, and 79.20+-7.07% of milk was marketed. Increasing in volume was not followed with management improvement. All cows are tied, and all milking equipment in use was with milk bucket. Five farms are still milking cows by hand.
|
| 520 |
|
|
|a At the moment 11 does not prepare silage, and 8 of them do not have any storage capacity for silage. Only 6 farms prepared kernel corn silage. Grass or alfalfa silage was not used at all. The whole area does not have a lot of pastures and only 15 dairy farms in 7 out of 14 investigated villages have used pastures. The most common component in feeding was alfalfa hay, dried on ground and balled with high pressure presses. Main component in concentrated feed was grain mixture produced on the farm. Quantity varies from 4-5 kg up to the 8-10 kg daily. Minerals were used on 11 farms, and balanced concentrate feed only on 3 farms. Automatic watering was not present on 4 farms.
|
| 520 |
|
|
|a Average farm net worth in the sample was 190,209+-88,234 German Marks, and Return to Farm Equity 0.60+-4.76%. Considering Return to Farm Equity and Return to Labour weighted equally, dairy farms are ranked. The reasons for success were analyzed with help of factor and regression analysis. Cost efficiency, farm type, percentage of rented land, volume of cash crop production and livestock production, farm net worth and diversity were determined as important variables. Comparing Croatian conditions with the USA it was interesting to find out even some advantages. Low indebtedness, tax regulations and taxation on inheritance were in favor to Croatian dairy farmers. Collected data are a start for historical data analysis and benchmarks for biggest dairy farmers in Eastern Croatia.
|
| 650 |
|
7 |
|a Mlijeko
|x Proizvodnja
|x Obiteljska gospodarstva
|2 nskps
|
| 700 |
1 |
|
|a Karoglan, Petar
|4 cns
|4 oth
|
| 700 |
1 |
|
|a Tanić, Stjepan
|4 oth
|
| 700 |
1 |
|
|a Caput, Pavo
|4 oth
|
| 981 |
|
|
|p CRO
|r HRB1996
|z D96/97
|
| 998 |
|
|
|n DCD/97
|c dkro9802
|c rjki9803
|c rjkp9803
|c dkri9807
|
| 852 |
4 |
|
|j DCD-ZG-178/97
|
| 876 |
|
|
|e DCD
|a 178/1997
|
| 886 |
0 |
|
|2 unimarc
|b 08572iam0 2200421 450
|