|
|
|
|
| LEADER |
07359cam a2200481 i 4500 |
| 001 |
NSK01000228090 |
| 003 |
HR-ZaNSK |
| 005 |
20190205133918.0 |
| 008 |
990121s1997 ci a m 000 0 hrv |
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)228332
|
| 035 |
|
|
|9 (HR-ZaNSK)990121004
|
| 035 |
|
|
|a (HR-ZaNSK)000228090
|
| 040 |
|
|
|a HR-ZaNSK
|b hrv
|c HR-ZaNSK
|e ppiak
|
| 041 |
0 |
|
|a hrv
|
| 044 |
|
|
|a ci
|c hr
|
| 080 |
|
|
|a 371.212.7
|
| 100 |
1 |
|
|a Jureša, Vesna
|
| 245 |
1 |
0 |
|a Holistički pristup predikciji školskog uspjeha :
|b doktorska disertacija /
|c Vesna Jureša.
|
| 260 |
|
|
|a Zagreb :
|b V. Jureša,
|c 1997
|e ([s. l. :
|f s. n.])
|
| 300 |
|
|
|a 61 list :
|b table, graf. prikazi, ilustr. ;
|c 30 cm.
|
| 500 |
|
|
|a Mentor: Davor Ivanković; Komisija za ocjenu: Zivka Prebeg, Goranka Lugomer-Armano, Dubravka Kocijan-Hercigonja, Vesna Vidović, Davor Ivanković; Komisija za obranu: Zivka Prebeg, Goranka Lugomer-Armano, Dubravka Kocijan-Hercigonja, Vesna Vidović, Davor Ivanković; datum obrane: 12.07.1997.
|
| 502 |
|
|
|a Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 1997
|
| 504 |
|
|
|a Bibliografija: str. 80-89
|
| 504 |
|
|
|a Summary
|
| 520 |
|
|
|a Sažetak: Ravnoteža svih čimbenika bez obzira na patološku vrijednost najbolji je prediktor uspjeha u školi. Istraživanjme se pokušalo procjeniti važnost i intenzitet pojedinih ili skupina zdravstvenih ili socijalnih čimbenika. Ispitivanjem je obuhvaćeno 361 dijete, 179 dječaka (49,6 %) i 182 djevijčice (50,4 %) upisanih u školu školske godine 1986/87; 1987/88. i 1988/89. Isti je liječnik pregledao djecu prije upisa u školu i pratio tijekom osnovne škole. Rezultati pokazuju da je određeni školski uspjeh kozistantan tijekom svih osam godina školovanja. Ovaj rezultat je u skladu s postavljenom hipotezom: najbolji prediktor školskog uspjeha je ravnoteža svih čimbenika bez obzira na patološku vrijednost. Djevojčice imaju bolji školski uspjeh od dječaka u svim razredima osnovne škole.
|
| 520 |
|
|
|a Predikcija školskog uspjeha prije polaska u školu i predikcija tijekom školovanja pokazala je da: prediktori poznati do polaska u školu pbjašnjavaju 57% do 60% školskog uspjeha i prediktori poznati do polaska u školu i prikupljeni tijekom školovanja objašnjavaju 75% do 82% školskog uspjeha. Od ispitivanih varijabli, poznatih do polaska u školu, najveći doprinos koeficijentu determinacije ima završena škola roditelja što znači da završena škola roditelja najviše utječe na uspjeh u školi dječaka i djevojčica. Za varijable poznate do polaska u školu i prikupljene tijekomškolovanja, najveći doprinos koeficijentu determinacije ima dopunska nastava. Školski uspjeh dječaka više je pod utjecajem smetnji ponašanja, hiperaktivnosti i socijalne zrelosti od intelaktualnih sposobnosti.
|
| 520 |
|
|
|a Intelektualne sposobnosti i rezultati postignuti na testu "Crtež čovjeka" i socijalna zrelost podjednako utječe na školski uspjeh djevojčica. Na pregledu za upis u školu moguće je otkriti sve čimbenike koji su opisani kao prediktori školskog uspjeha prije polaska u školu. Prediktori školskog uspjeha tijekom školovanja, ukazuju na specifična obilježja slabijeg uspjeha, osobito kod dječaka: ponavljanje, popravni ispiti, dopunska nastava, smetnje ponašanja, neopravdani izostanci; poput začaranog kruga koji kad je započeo ne prestaje, "slabiji uspjeh podržava slabiji uspjeh".
|
| 520 |
|
|
|a Analiza teksta, metoda koja je prvi puta primjenjena na zapisima liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ima značaj iz nekoliko razloga: doprinosi interpretaciji veza između zdravsvenih problema raznih etiologija i školskog uspjeha, ukazuje na neke rezultate koji nisu odmah vidljivi iz numeričkih ili kodiranih tekstualnih podataka i omogućuje korištenje u analizi svih podataka iz zapisa o pojedinom ispitaniku.
|
| 520 |
|
|
|a Summary: A balnce between all factors regardless of the pathologic value is the best predictor of the success at school. The aimof the study was to determine the importance and intensity of individual or group of health or social factors. The study comprised 361 children, out of which 179 (49,6%) were boys and 182 (50,4%) girls who enrolled in the school in 1986/87, 1987/88 and 1988/89. The same physician examined the children beforethey enroled in the school and followed them over the period of primary school. The results of the study have shown that a certain success at school was consistent over the period of 8 years of primary school, thus begin in conformity with the preset hypothesis; the best predictor of the success at school is the balance of all factors regardless of the patologic value.
|
| 520 |
|
|
|a Girls showed better success at school than boys in all primary school levels. Prediction of the success at school before enrolling in the school, together with the prediction over the couse of the primary school, have shown that predictors known before enrolment might acount for 57% to 60% of the success at school, and that predictors known before enrolment and collected over the course of primary school moght account for 75% to 82% of the success at school. Out the studied variables known before enrolment, the greatest contribution to the determination coefficient was observed to be the completed education of parents, which means that completed educational level of parent has the greatest impact on the success at school in boys and girls.
|
| 520 |
|
|
|a For variables known before enrolment and collected over the couse of primary school, the greatest contribution to the determination coefficient was observed to be the supplementary classes. Success at school in boys was observed to be under greater influence of behaviour disorders, hyperactivity and social maturity than intellectual capacity. Intellectual capacity and the results obtained in the test "Draw-a-man", together wuth social maturity were observed to have rather the same impact on the success at school in girls. Medical examination before anrolling in the school might all the factors described as predictors of the success at school before enrolment.
|
| 520 |
|
|
|a Predictors of the success at school over the cours of primary school have indicateted to specific characteristics of poorer success, especially in boys: re-attendance, make-up exams, supplementary classes, behaviour disorders, absence without leave; like a vicious circle - once it starts, it never ends - "poorer success maintains poorersuccess". Text analysis, a method intorduced for the first time in medical records by physicians in primary health care, is significant for several reasons: - it contributes to the interpretation of links between health problems of various etiologies and the success at school; -it indicates to some results not visible at first sight from numerical or coded textual data; -it enables the analysis of all data from the records of individual examines.
|
| 650 |
|
7 |
|a Školski uspjeh
|v Disertacije
|2 nskps
|
| 700 |
1 |
|
|a Ivanković, Davor,
|c liječnik
|4 cns
|
| 700 |
1 |
|
|a Prebeg, Živka
|4 oth
|
| 700 |
1 |
|
|a Lugomer-Armano, Goranka
|4 oth
|
| 700 |
1 |
|
|a Kocijan-Hercigonja, Dubravka
|4 oth
|
| 700 |
1 |
|
|a Vidović, Vesna,
|c liječnica
|4 oth
|
| 981 |
|
|
|p CRO
|r HRB1997
|
| 998 |
|
|
|n DCD/97
|c rrvo9901
|c rjkp9906
|
| 852 |
4 |
|
|j DCD-ZG-33/98
|
| 876 |
|
|
|e DCD
|a 33/1998
|
| 886 |
0 |
|
|2 unimarc
|b 07083nam0 2200409 450
|