Lov i plemstvo u Hrvatskoj i Slavoniji

Sažetak: Lov (i lovstvo) je u Hrvatskoj u devetnaestom i dvadesetom stoljeću zabava društvene i političke elite, koji se obavlja izvan očiju javnosti. Po Zakona o lovu iz 1893. pravo lova imali su osim upravnih općina i dalje samo velikaši ako imaju šumski posjed veći od 400 katastarskih jutara. Na...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000734450/Details
Matična publikacija: Ekonomska i ekohistorija
5 (2009), 5 ; str. 44-58
Glavni autor: Kolar-Dimitrijević, Mira (-)
Ostali autori: Wagner, Elizabeta (-)
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša
LEADER 02135caa a2200337 ir4500
001 NSK01000734450
003 HR-ZaNSK
005 20120301164212.0
007 ta
008 100423s2009 ci ||| ||hrv
035 |9 (HR-ZaNSK)737072 
035 |a (HR-ZaNSK)000734450 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
080 |a 639  |2 MRF 1998. 
080 |a 929.7  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Kolar-Dimitrijević, Mira 
245 1 0 |a Lov i plemstvo u Hrvatskoj i Slavoniji /  |c Mira Kolar-Dimitrijević, Elizabeta Wagner. 
300 |b Ilustr. 
500 |a Tema broja: Lov i ljudi 
504 |a Bibliografske bilješke uz tekst 
504 |a Summary 
520 8 |a Sažetak: Lov (i lovstvo) je u Hrvatskoj u devetnaestom i dvadesetom stoljeću zabava društvene i političke elite, koji se obavlja izvan očiju javnosti. Po Zakona o lovu iz 1893. pravo lova imali su osim upravnih općina i dalje samo velikaši ako imaju šumski posjed veći od 400 katastarskih jutara. Na te lovne zabave dolaze uglednici Austro-Ugarske Monarhije i on služi kao neka vrsta sastajališta vladajućih. Upravo je radi očuvanja tog prava podjela šuma između velikaša i bivših kmetova bila tako teška, nastavljajući se i kroz proces agrarne reforme. I jedni i drugi su se prisjećali prošlosti. Plemstvo je imalo ugodna sjećanja, a seljaci loša. Seljaci su nakon ukinuća feudalizma tražili također pravo na lov, jer su preko njega mogli upotpuniti svoju prehranu, osobito onda ako nisu imali dovoljno zemlje. Plemstvu je izuzeto nešto šuma od eksproprijacije, ali sa starim načinom življenja pa i lovom bilo je svršeno. Šume su postale glavna roba čijom je prodajom plemstvo preživljavalo 
653 |a Lov  |a Plemstvo  |a Povijest 
653 5 |a Hrvatska 
700 1 |a Wagner, Elizabeta 
773 0 |t Ekonomska i ekohistorija  |x 1845-5867  |g 5 (2009), 5 ; str. 44-58  |w nsk.(HR-ZaNSK)000571317 
981 |b B01/09  |p CRO 
998 |a boko100423  |c zvdo120301 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/ekonomska-i-ekohistorija  |y Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša