Izbor hibrida kao čimbenik povećanja prinosa i kvalitete korijena šećerne repe

Jedan od vrlo efikasnih čimbenika koji može pridonijeti porastu prinosa i kvalitete korijena šećerne repe je pravilan izbor hibrida. U cilju utvrđivanja proizvodnih vrijednosti novih hibrida šećerne repe otpornih na pjegavost lista (Cercospora beticola Sacc.) i/ili rizomaniju (BNYVV) i/ili rizoktoni...

Full description

Permalink: http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000746817/Details
Matična publikacija: Sjemenarstvo (Zagreb)
26 (2009), 1/2 ; str. 29-38
Glavni autor: Pospišil, Milan, agronom (-)
Ostali autori: Pospišil, Ana (-), Tot, Ivan, agronom, Žeravica, Andreja, Kristek, Suzana
Vrsta građe: Članak
Jezik: hrv
Predmet:
Online pristup: Sjemenarstvo
LEADER 02720caa a2200337 i 4500
001 NSK01000746817
003 HR-ZaNSK
005 20130222091118.0
007 ta
008 101022s2009 ci ||| ||hrv
035 |a (HR-ZaNSK)000746817 
040 |a HR-ZaNSK  |b hrv  |c HR-ZaNSK  |e ppiak 
041 0 |a hrv  |b eng 
042 |a croatica 
044 |a ci  |c hr 
080 |a 631/635  |2 MRF 1998. 
100 1 |a Pospišil, Milan,  |c agronom 
245 1 0 |a Izbor hibrida kao čimbenik povećanja prinosa i kvalitete korijena šećerne repe /  |c Milan Pospišil, Ana Pospišil, Ivan Tot, Andreja Žeravica, Suzana Kristek. 
300 |b Ilustr. 
504 |a Bibliografija: 11 jed 
504 |a Summary 
520 |a Jedan od vrlo efikasnih čimbenika koji može pridonijeti porastu prinosa i kvalitete korijena šećerne repe je pravilan izbor hibrida. U cilju utvrđivanja proizvodnih vrijednosti novih hibrida šećerne repe otpornih na pjegavost lista (Cercospora beticola Sacc.) i/ili rizomaniju (BNYVV) i/ili rizoktoniju (Rhizoctonia solani Kühn) postavljeni su sortni mikro pokusi na pokusnom polju Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2006.-2008. godine. U pokuse je bilo uključeno 35 hibrida šećerne repe vlasništvo pet selekcijskih kuća koje plasiraju sjeme u R. Hrvatskoj. Istraživani hibridi šećerne repe značajno su se međusobno razlikovali po ostvarenom prinosu korijena i šećera te sadržaju šećera i topivih nešećera. Međutim, veliki broj hibrida dao je po vrijednosti isti rezultat, jer su razlike unutar statistički dopuštenog odstupanja. U 2006. godini najveći prinos korijena ostvario je hibrid Lavina (105,8 t/ha), najveći sadržaj šećera Gazeta (15,47%), a najveći prinos čistog šećera Markus (13,18 t/ha) i Theodora (13,15 t/ha). U 2007. godini najveći prinos korijena postigao je hibrid Amadea (109,4 t/ha), najveći sadržaj šećera Markus (16,79%), a najveći prinos šećera Iris (14,83 t/ha). U 2008. godini najrodniji hibrid bio je Theodora (prinos korijena 99,2 t/ha), najveći sadržaj šećera imali su Giraf (17,78%) i Tibor (17,75%), a najveći prinos šećera postigli su Theodora (13,21 t/ha), Karera (13,10 t/ha) i Amadea (13,09 t/ha). U sve tri godine istraživanja, u prosjeku najveći sadržaj šećera i najveći prinos šećera ostvarili su hibridi Z tipa 
653 0 |a Šećerna repa  |a Hibrid  |a Prinos korijena  |a Kvaliteta korijena 
700 1 |a Pospišil, Ana 
700 1 |a Tot, Ivan,  |c agronom 
700 1 |a Žeravica, Andreja 
700 1 |a Kristek, Suzana 
773 0 |t Sjemenarstvo (Zagreb)  |x 1330-0121  |g 26 (2009), 1/2 ; str. 29-38 
981 |b B10/09  |p CRO 
998 |a dalo101022  |c vol2o130222 
856 4 2 |u http://hrcak.srce.hr/sjemenarstvo  |y Sjemenarstvo