Izbor hibrida kao čimbenik povećanja prinosa i kvalitete korijena šećerne repe
Jedan od vrlo efikasnih čimbenika koji može pridonijeti porastu prinosa i kvalitete korijena šećerne repe je pravilan izbor hibrida. U cilju utvrđivanja proizvodnih vrijednosti novih hibrida šećerne repe otpornih na pjegavost lista (Cercospora beticola Sacc.) i/ili rizomaniju (BNYVV) i/ili rizoktoni...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01000746817/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Sjemenarstvo (Zagreb) 26 (2009), 1/2 ; str. 29-38 |
Glavni autor: | Pospišil, Milan, agronom (-) |
Ostali autori: | Pospišil, Ana (-), Tot, Ivan, agronom, Žeravica, Andreja, Kristek, Suzana |
Vrsta građe: | Članak |
Jezik: | hrv |
Predmet: | |
Online pristup: |
Sjemenarstvo |
LEADER | 02720caa a2200337 i 4500 | ||
---|---|---|---|
001 | NSK01000746817 | ||
003 | HR-ZaNSK | ||
005 | 20130222091118.0 | ||
007 | ta | ||
008 | 101022s2009 ci ||| ||hrv | ||
035 | |a (HR-ZaNSK)000746817 | ||
040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
041 | 0 | |a hrv |b eng | |
042 | |a croatica | ||
044 | |a ci |c hr | ||
080 | |a 631/635 |2 MRF 1998. | ||
100 | 1 | |a Pospišil, Milan, |c agronom | |
245 | 1 | 0 | |a Izbor hibrida kao čimbenik povećanja prinosa i kvalitete korijena šećerne repe / |c Milan Pospišil, Ana Pospišil, Ivan Tot, Andreja Žeravica, Suzana Kristek. |
300 | |b Ilustr. | ||
504 | |a Bibliografija: 11 jed | ||
504 | |a Summary | ||
520 | |a Jedan od vrlo efikasnih čimbenika koji može pridonijeti porastu prinosa i kvalitete korijena šećerne repe je pravilan izbor hibrida. U cilju utvrđivanja proizvodnih vrijednosti novih hibrida šećerne repe otpornih na pjegavost lista (Cercospora beticola Sacc.) i/ili rizomaniju (BNYVV) i/ili rizoktoniju (Rhizoctonia solani Kühn) postavljeni su sortni mikro pokusi na pokusnom polju Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2006.-2008. godine. U pokuse je bilo uključeno 35 hibrida šećerne repe vlasništvo pet selekcijskih kuća koje plasiraju sjeme u R. Hrvatskoj. Istraživani hibridi šećerne repe značajno su se međusobno razlikovali po ostvarenom prinosu korijena i šećera te sadržaju šećera i topivih nešećera. Međutim, veliki broj hibrida dao je po vrijednosti isti rezultat, jer su razlike unutar statistički dopuštenog odstupanja. U 2006. godini najveći prinos korijena ostvario je hibrid Lavina (105,8 t/ha), najveći sadržaj šećera Gazeta (15,47%), a najveći prinos čistog šećera Markus (13,18 t/ha) i Theodora (13,15 t/ha). U 2007. godini najveći prinos korijena postigao je hibrid Amadea (109,4 t/ha), najveći sadržaj šećera Markus (16,79%), a najveći prinos šećera Iris (14,83 t/ha). U 2008. godini najrodniji hibrid bio je Theodora (prinos korijena 99,2 t/ha), najveći sadržaj šećera imali su Giraf (17,78%) i Tibor (17,75%), a najveći prinos šećera postigli su Theodora (13,21 t/ha), Karera (13,10 t/ha) i Amadea (13,09 t/ha). U sve tri godine istraživanja, u prosjeku najveći sadržaj šećera i najveći prinos šećera ostvarili su hibridi Z tipa | ||
653 | 0 | |a Šećerna repa |a Hibrid |a Prinos korijena |a Kvaliteta korijena | |
700 | 1 | |a Pospišil, Ana | |
700 | 1 | |a Tot, Ivan, |c agronom | |
700 | 1 | |a Žeravica, Andreja | |
700 | 1 | |a Kristek, Suzana | |
773 | 0 | |t Sjemenarstvo (Zagreb) |x 1330-0121 |g 26 (2009), 1/2 ; str. 29-38 | |
981 | |b B10/09 |p CRO | ||
998 | |a dalo101022 |c vol2o130222 | ||
856 | 4 | 2 | |u http://hrcak.srce.hr/sjemenarstvo |y Sjemenarstvo |