Tradicija proizvodnje i kakvoća crnih vina općine Postira, vinogorja Brač
Jedna od najstarijih kultiviranih biljaka, vinova loza, od pamtivijeka je prisutna u Dalmaciji pa tako i na otoku Braču gdje prvi nalazi o njenom uzgoju datiraju iz rimskog doba. Danas se loza na otoku, uz nekoliko većih proizvođača i zadruga na južnoj strani, uglavnom uzgaja na manjim površinama za...
| Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001060319/Details |
|---|---|
| Matična publikacija: |
Glasnik zaštite bilja (Online) 42 (2019), 5 ; str. 28-37 |
| Glavni autori: | Jagatić Korenika, Ana-Marija (Author), Buljević, Nina, Jeromel, Ana |
| Vrsta građe: | e-članak |
| Jezik: | hrv |
| Predmet: | |
| Online pristup: |
https://doi.org/10.31727/gzb.42.5.4 Hrčak |
| LEADER | 04041naa a22003974i 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | NSK01001060319 | ||
| 003 | HR-ZaNSK | ||
| 005 | 20200713074151.0 | ||
| 006 | m d | ||
| 007 | cr|||||||||||| | ||
| 008 | 200407s2019 ci ad |o |0|| ||hrv | ||
| 024 | 7 | |2 doi |a 10.31727/gzb.42.5.4 | |
| 035 | |a (HR-ZaNSK)001060319 | ||
| 040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
| 041 | 0 | |a hrv |b eng |b hrv | |
| 042 | |a croatica | ||
| 044 | |a ci |c hr | ||
| 080 | 1 | |a 631/635 |2 2011 | |
| 100 | 1 | |a Jagatić Korenika, Ana-Marija |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Tradicija proizvodnje i kakvoća crnih vina općine Postira, vinogorja Brač |h [Elektronička građa] / |c Ana-Marija Jagatić Korenika, Nina Buljević, Ana Jeromel. |
| 300 | |b Ilustr., graf. prikazi. | ||
| 504 | |a Bibliografija: 21 jed. | ||
| 504 | |a Sažetak ; Abstract. | ||
| 520 | |a Jedna od najstarijih kultiviranih biljaka, vinova loza, od pamtivijeka je prisutna u Dalmaciji pa tako i na otoku Braču gdje prvi nalazi o njenom uzgoju datiraju iz rimskog doba. Danas se loza na otoku, uz nekoliko većih proizvođača i zadruga na južnoj strani, uglavnom uzgaja na manjim površinama za potrebe domaćinstava, a u uzgoju prevladavaju autohtone sorte ´Plavac mali´, ´Pošip´ i ´Vugava´. Cilj ovog rada bio je uz literaturni pregled uvjeta i tradicije proizvodnje vina, odrediti kemijski sastav i kakvoću crnih vina berbe 2018. s područja općine Postira, proizvedenih od autohtonih sorata ´Plavac mali´, ´Babić´, ´Tribidrag´ i ´Ninčuša´ te internacionalnih sorata ´Merlot´ i ´Syrah´. Uz osnovni fizikalno-kemijski sastav, analizirane su koncentracije ukupnih fenola i antocijana te senzorna svojstva- vanjski izgled, miris i okus vina jedanaest proizvođača. Osnovnom fizikalno-kemijskom analizom utvrđene su koncentracije alkohola, ekstrakta i pepela svojstvene crnim vinima južnih vinogorja, a svi uzorci bili su u kategoriji polusuhih vina. Koncentracije ukupnih fenolnih spojeva bile su u rasponu 1813-3628 mgL-1 a ukupnih antocijana 97-318 mgL-1. Senzorna analiza vina potvrdila je intenzivnu obojenost vina kod svih uzoraka uz velike razlike u kakvoći okusa i mirisa. | ||
| 520 | |a One of the oldest cultivated plant, grapevine, has been present in Dalmatia and on the Island of Brač since the ancient times. The first findings on its cultivation on the Island date back to Roman times, and today it is still grown mainly on smaller areas, for household purposes. Indigenous red varieties predominate in cultivation, in particular, Plavac mali, Babić, Tribidrag and Ninčuša, but Merlot´ and Syrah as well. Beside the overview of conditions and tradition of winemaking, the aim of this study was to determine the composition and quality of red wines of the wine growing hill Brač, precisely from the area of Postira Municipality. For this purpose, eleven wine samples, vintage 2018, were analyzed for the basic physicochemical composition, total polyphenols and anthocyanin’s concentration together with quality of sensory properties. The analyzed wines were produced by the traditional method with a maceration during 10 to 12 days, an open method with a raised pomace (“hat”). The basic physicochemical analysis showed the alcohol, extract and ash concentrations characteristic for Dalmatian wines, and all samples were semidry. Concentrations of total polyphenols were in the range from 1813-3628 mgL-1 and total anthocyanins from 97-318 mgL-1. Sensory analysis confirmed intensive coloration of all samples, while taste and odor quality varied depending on the sample. | ||
| 653 | |a Plavac mali | ||
| 653 | 0 | |a Vino |a Crno vino |a Fenolni spojevi |a Senzorna svojstva | |
| 653 | 5 | |a Brač |a Postira | |
| 700 | 1 | |a Buljević, Nina |4 aut | |
| 700 | 1 | |a Jeromel, Ana |4 aut | |
| 773 | 0 | |t Glasnik zaštite bilja (Online) |x 2584-3265 |g 42 (2019), 5 ; str. 28-37 |w nsk.(HR-ZaNSK)000965205 | |
| 981 | |b Be2019 |b B02/19 | ||
| 998 | |b dalo2004 | ||
| 856 | 4 | 0 | |u https://doi.org/10.31727/gzb.42.5.4 |
| 856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/227209 |y Hrčak |
| 856 | 4 | 1 | |y Digitalna.nsk.hr |