Gimnazija ili četverogodišnja strukovna škola?
Integrativni teorijski modeli, poput socijalno-kognitivne teorije obrazovnih i karijernih izbora, prepoznaju brojnost i složenost odrednica učeničke odluke o odabiru vrste srednjoškolskog obrazovanja. No, malobrojna su istraživanja u kojima se istodobno provjeravao doprinos većeg broja odrednica te...
Permalink: | http://skupni.nsk.hr/Record/nsk.NSK01001104501/Details |
---|---|
Matična publikacija: |
Revija za sociologiju (Online) 50 (2020), 2 ; str. 139-159 |
Glavni autori: | Šabić, Josip (Author), Matić Bojić, Jelena, Marušić, Iris |
Vrsta građe: | e-članak |
Jezik: | hrv |
Predmet: | |
Online pristup: |
https://doi.org/10.5613/rzs.50.2.1 Hrčak |
LEADER | 05024naa a22003854i 4500 | ||
---|---|---|---|
001 | NSK01001104501 | ||
003 | HR-ZaNSK | ||
005 | 20210623093009.0 | ||
006 | m d | ||
007 | cr|||||||||||| | ||
008 | 210616s2020 ci d |o |0|| ||hrv | ||
024 | 7 | |2 doi |a 10.5613/rzs.50.2.1 | |
035 | |a (HR-ZaNSK)001104501 | ||
040 | |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak | ||
041 | 0 | |a hrv |b eng |b hrv | |
042 | |a croatica | ||
044 | |a ci |c hr | ||
080 | 1 | |a 373 |2 2011 | |
080 | 1 | |a 316 |2 2011 | |
100 | 1 | |a Šabić, Josip |4 aut | |
245 | 1 | 0 | |a Gimnazija ili četverogodišnja strukovna škola? |h [Elektronička građa] : |b Osobne i socijalne odrednice odabira vrste srednjoškolskog obrazovanja / |c Josip Šabić, Jelena Matić Bojić, Iris Marušić. |
300 | |b Graf. prikazi. | ||
504 | |a Bibliografija: str. 156-158. | ||
504 | |a Sažetak ; Summary. | ||
520 | |a Integrativni teorijski modeli, poput socijalno-kognitivne teorije obrazovnih i karijernih izbora, prepoznaju brojnost i složenost odrednica učeničke odluke o odabiru vrste srednjoškolskog obrazovanja. No, malobrojna su istraživanja u kojima se istodobno provjeravao doprinos većeg broja odrednica te odluke. Cilj ovog rada je istražiti doprinos različitih osobnih i socijalnih odrednica učeničkog odabira gimnazijskog ili četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja; obrazovnih odabira koji omogućuju izravnu prohodnost prema visokom obrazovanju. Osobne su odrednice spol, školski uspjeh, akademska samoefikasnost, samopoštovanje te čimbenici odabira srednjoškolskog obrazovanja, dok su socijalne odrednice učeničke procjene radnog i obrazovnog statusa roditelja te srednjoškolske aspiracije roditelja za dijete. U istraživanju su korišteni podatci prikupljeni upitnicima na učenicima 7. i 8. razreda 23 zagrebačke osnovne škole (N=784). Testiran je binarni logistički model kojim je ispitan relativni doprinos odrednica u objašnjenju odabira vrste srednjoškolskog obrazovanja. Od osobnih odrednica ulogu u učeničkim odabirima imaju spol, školski uspjeh i samoefikasnost. Četverogodišnje strukovno obrazovanje češće žele upisati mladići, učenici/ce nižeg uspjeha i niže samoefikasnosti. Među socijalnim odrednicama ulogu imaju radna aktivnost majke i srednjoškolska aspiracija roditelja za dijete. Četverogodišnje strukovno obrazovanje češće žele upisati učenici/ce čije su majke radno neaktivne, čiji roditelji žele da oni upišu četverogodišnje strukovno obrazovanje te učenici/ce koji nisu upoznati s aspiracijama svojih očeva za njih. Rezultati potvrđuju dosadašnje nalaze o povezanosti individualnih varijabli poput školskog uspjeha i samoefikasnosti s namjerama učenika vezanim za upis gimnazijskoga ili četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja. | ||
520 | |a Integrative theoretical models, such as the social cognitive theory of career and academic choices, recognise the complexity of determinants of students’ decisions about the choice of secondary education. However, few studies have simultaneously examined the contribution of several determinants of this choice. This paper aims to examine the contribution of different personal and social determinants of students’ choices of grammar school or four-year vocational secondary education ─ educational programs that allow direct access to higher education. Personal determinants are gender, school achievement, academic self-efficacy, self-esteem, and factors related to the choice of secondary education, while social determinants are students' reports of their parents' work status, educational status, and secondary school aspirations for the child. The data were collected by questionnaires administered on 7th- and 8th-grade students in 23 elementary schools in Zagreb (N = 784). A binary logistic model was tested, examining the relative contribution of the determinants in explaining the choice of the type of secondary education. Among the personal determinants, gender, school achievement, and self-efficacy play a role in student choices. Four-year vocational education is more often chosen by male students and students with lower school achievement and lower self-efficacy. Significant social determinants are the mother's work status and the parents' secondary school aspirations for their child. Four-year vocational education is more often chosen by students whose mothers do not work, whose parents prefer their enrolment at four-year vocational education, and who are unfamiliar with their fathers' aspirations for them. | ||
653 | 0 | |a Srednjoškolsko obrazovanje |a Gimnazije |a Strukovne škole |a Socioekonomski status |a Školski uspjeh |a Odabir škole | |
700 | 1 | |a Matić Bojić, Jelena |4 aut | |
700 | 1 | |a Marušić, Iris |4 aut | |
773 | 0 | |t Revija za sociologiju (Online) |x 1846-7954 |g 50 (2020), 2 ; str. 139-159 |w nsk.(HR-ZaNSK)000600360 | |
981 | |b Be2020 |b B03/20 | ||
998 | |b dalo2106 | ||
856 | 4 | 0 | |u https://doi.org/10.5613/rzs.50.2.1 |
856 | 4 | 0 | |u https://hrcak.srce.hr/243479 |y Hrčak |
856 | 4 | 1 | |y Digitalna.nsk.hr |